HR potpisala Ugovor o pristupu EU

Ceremonija potpisivanja ugovora počela je oko10:00 časova i uživo je prenošena na HRT. Najpre se prisutnima obratio predsednik Evropskog saveta Herman van Rompej, uz napomenu da je ovo istorijski dan za Hrvatsku i EU. Ugovor su zatim potpisali premijerka Kosor i predsednik Josipović i čelnici 27 zemalja članica. Dvoranom se potom prolomio snažan pljesak.

Potpisane su dve knjige, jedna je Ugovor EU, a druga skup dokumenata koje je Hrvatska potpisala. Članice oakve ugovore potpisuju po abecednom redu.

"Ovaj ugovor predstavlja vrhunac naše međunarodne afirmacije", kazala je Kosorova.

"Zahvaljujem svima vama koji ste doprinijeli ovom svečanom i istorijskom danu za Hrvatsku. Ponosna sam što sam dio ovog istorijskog trenutka. Srce mi je puno radosti, pozdravljam svoju domovinu od Vukovara do Dubrovnika. Neka živi moja jedina Hrvatska, i neka napreduje u EU", zaključila je Jadranka Kosor u svom vrlo emotivnom govoru.

"Sigurna sam da će za pristupanje Europskoj uniji glasati većina hrvatskih građana, preko 60 odsto", rekla je Kosorova.

Premijerka je za veliki uspeh zahvalila svim prethodnim vladama, Hrvatskom saboru, ministrima, pregovaračkom timu, misiji u Briselu i svim ljudima u državnoj upravi koji su godinama radili na evropskim integracijama.

Upitana zašto nema zajedničku konferenciju za novinare sa Josipovićem nego odvojenu, Kosorova je rekla da "predsednik ima svoj program, a ona svoj", dodajući da je ona predložila da Josipović bude supotpisnik Ugovora o pristupanju.

Na pitanje da li može da potvrdi da je namigivanje slovenačkog premijera Boruta Pahor pre potpisivanja bilo upućeno njoj, Kosorova je rekla da "namigivanje nisam vidjela nego osmijeh".

"Zahvaljujem premijeru Pahoru na političkoj hrabrosti. I on i ja smo bili osporavani u svojim zemljama i da nije bilo naše hrabrosti,
pregovori još bismo bili blokirani", rekla je ona.

Nikola Sarkozi èestita Jadranki Kosor (Beta)

Ivo Josipović prokomentarisao je da svedoči istorijskom činu. On je dodao da je taj čin jednako važan kao i osamostaljenje Hrvatske.

"Dvadeset godina moderna se Hrvatska vraća političkom i kulturnom prostoru, kojem je stoljećima pripadala", kazao je Josipović.

On je istakao da je Hrvatska prva država koja je pre ulaska u EU morala prevladati rat.

"Hrvatska svoju teško stečenu suverenost ne predaje Uniji, nego je ulaže u EU", kazao je Josipović, te dodao kako ćeHrvatska biti promoter mira i demokratije u regiji.

"S Evropom je Hrvatska bogatija, s Hrvatskom je Evropa bogatija", rekao je Josipović.

(Beta)

Zahvalio se Vladi koja je sa Jadrankom Kosor na čelu dovršila pregovarački proces, koji je bio blokiran tri godine zbog graničnog spora sa Slovenijom. Zahvalio se i pregovaračkom timu, i svima drugima koji su radili na ulasku u EU.

"Bez snažne potpore EK i članica EU ne bismo uspjeli", rekao je Josipović. "Hrvatska ulazi u Europu, ali još je važnije da je Europa ušla u Hrvatsku", kazao je Josipović.

"Hrvatska će imati novu vladu koja će nastaviti europski put", kazao je Josipović te dodao kako postoje izazovi pred EU. "Odgovor na izazove je u više, a ne manje Evrope", kazao je Josipović osvrnuvši se na evropsku krizu.

Milanović: Istorijski događaj za Hrvatsku

Budući mandatar za sastav nove hrvatske vlade, predsednik Socijaldemokratske partije Zoran Milanović ocenio je da je potpisivanje pristupnog ugoora s EU veliki, istorijski događaj za Hrvatsku.

"Hrvatska je prošla težak i dug put u pregovorima... Ovo je tek pretpostavka za veliki rezultat", rekao je Milanović na konfereneciji za novinare.

On je dodao da treba izvući pouke da je jedino radom moguće doći do rezultata i zahvalio svima, uključujući i vladu na odlasku, na završetku pragovora.

"Vjerujem u EU i da Hrvatska može postići svoje nacionalne interese koji su sreća i blagostanje", naveo je Milanović.

On je dodao i da veruje u uspeh hrvatskog referenduma o EU planiranom za početak iduće godine.

Upitan kada očekuje da od predsednika Ive Josipovića dobije mandat za sastavljanje nove vlade, Zoran Milanović je odgovorio da očekuje da ga predsednik vrlo brzo pozove na konsultacije, čim budu ispunjeni zakonski uslovi.

Ivo Josipoviæ i Jadranka Kosor sa liderima EU (Beta)

"Pre devet godina zatražili ste pristup, i posle šest godina ugovor je spreman za potpisivanje. Hrvatska će postati 28. članica unije", kazao je Van Rompej. "Uspeh Hrvatske dokazuje svima u regionu da se može doseći EU članstvo. Hrvatska je bila pionir i pokazala je da budućnost Zapadnog Balkana leži u EU", kazao je predsednik Evropskog saveta Herman Van Rompej.

On je podsetio na rat koji se vodio na prostoru bivše Jugoslavije i napomenuo da je poslednji okrutni rat u Evropi otišao u prošlost jer je Evropa jemstvo za mir.

Žoze Manuel Barozo, predsednik Evropske komisije, je u svom govoru pohvalio hrvatsko vođstvo i hrvatski narod koji je ostao predan Evropi kroz "teške godine tranzicije".

"Hrvatska je pokazala da je udovoljila strogim uslovima pristupanja", kazao je Barozo i dodao kako je Hrvatska bolja zemlja nego što je bila pre i udovoljava sve kriterijume za ulazak.

Upozorio je da će Komisija i dalje pratiti napredak Hrvatske. "Šaljemo signal hrvatskim susedima: evropska ponuda je na stolu", kazao je Barozo te dodao kako će i drugi moći ući u EU ako ispune kriterijume. "Naša politika proširenja ostaje najučinkovitije oruđe za napredak istočne Evrope", kazao je Barozo i dodao da čestita Hrvatskoj.

Hrvatska zvanično postaje punopravna članica Evropske unije 1. jula 2013. godine, kao 28. država članica. Hrvatski jezik postaje 24. službeni jezik Evropske unije.

Reakcije u Hrvatskoj i protest

Zagreb, Trg bana Jelaèiæa

Vodeće stranke u Hrvatskoj uglavnom pozdravljaju potpisivanje ugovora.

Predsednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar izrazio je žaljenje što, kako je rekao, nije do kraja poštovana deklaracija Sabora u kojoj piše da treba "najprije sprovesti referendum, a potom potpisati Ugovor o pristupanju".

On je tražio i javnu raspravu o svim aspektima ulaska u EU.

Potpisivanje je pozdravio predsednik Hrvatske seljačke stranke Josip Friščić koji je ocenio da je reč o jednom od najznačajnih trenutaka u hrvatskoj istoriji.

Hrvatska demokratska stranka Slavonije i Baranje, koja će u Saboru imati šest mandata, smatra da Hrvatska nema razloga da slavi, jer je potpisala u vreme kada je neizvesna sudbina evrozone.

Predsednica Hvatske stranke prava dr. Ante Starčević Ruža Tomašić, pozvala je predsednika Iva Josipovića i odlazeću premijerku Jadranku Kosor da po povratku u Hrvatsku javno kažu šta su to konkretno potpisali u hrvatsko ime.

Deo građana Hrvatske ipak ne podržava članstvo svoje zemlje u EU. Oni su u četvrtak uveče u centru Zagreba na Trgu bana Jelačića, organizovali protest na kom je učestvovalo, prema procenama novinara, oko 150 ljudi.

Skup je organizovalo nekoliko vanparlamentarnih stranaka i udruženja, a oni su nosili zastave Hrvatske i transparente protiv EU.

Predsednik stranke Akcije za bolju Hrvatsku Željko Sačić rekao je da su se okupili uoči nacionalne tragedije i dodao da Hrvatska ulazi u EU koja se raspada.

"Samo izdajnici vode narod u kuću koja gori", rekao je Sačić i pozvao građane da na referendumu o ulasku u EU glasaju protiv.

Udruženje izbeglica žali zbog ugovora Hrvatske sa EU

Koalicija udruženja izbeglica izrazila je žaljenje zbog toga što je Hrvatska potpisala ugovor za prijem u članstvo Evropske unije, jer Srbima koji su izbegli i prognani iz Hrvatske nisu vraćena oduzeta imovinska i stečena prava.

U saopštenju, ta koalicija je podsetila da je apelovala na EU da ne potpiše pristupni ugovor sa Hrvatskom sve dok Hrvatska ne vrati izbeglima i prognanima oduzeta imovisnka i stečena prava, uspostavi iste standarde u suđenjima za ratne zločine i reši pitanje nestalih.

Koalicija udruženja izbeglica ocenila je da je zbog "politike lažnog pomirenja Beograda i Zagreba" izostala podrška predsednika i Vlade Srbije, kao i predstavnika Srba u Hrvatskoj njenom apelu EU da ne potpiše pristupni ugovor sa Hrvatskom.

"Strateški interes izbeglih i proganih Srba jeste stvarno, a ne lažno pomirenje, jer to podrazumeva da Hrvatska u praksi poštuje ljudska prava svih svojih građana", ocenjuje se u saopštenju.

Hrvatska zvanično postaje punopravna članica Evropske unije 1. jula 2013. godine, kao 28. država članica, a hrvatski jezik postaje 24. službeni jezik EU.