Brisel: Srbija na redu tek 2012.

Crna Gora i Srbija mogu očekivati da se o datumu početka pregovora s EU razgovara tek polovinom 2012, kažu zvaničnici iz Brisela.

Izvor: Beta

Petak, 04.11.2011.

11:09

Default images

Većina ipak smatra da je Srbija zaslužila da dobije status kandidata za članstvo, pod uslovom da se nastavi dijalog s Prištinom i da "obe strane odustanu od nepopustljivog stava" na severu Kosova.

Sve dok ne prođu izbori u Francuskoj i još nekim članicama EU, tema proširenja ne bi smela da dođe u "predizbornu javnost", jer je pitanje proširenja EU na Tursku, pre svega, ali i druge zemlje jugoistočne Evrope bilo jedan od ključnih razloga što je svojevremeno na referendumima u Francuskoj i Holandiji odbačen "Lisabonski ustav" EU.

Nemačka, čiji uticaj sve više raste unutar EU, a posebno Demohrišćanska stranka kancelarke Angele Merkel, već neko vreme smatraju da se, posle Hrvatske, mora stati s celim postupkom daljeg približavanja zapadnobalkanskih zemalja, a posebno Turske, članstvu u Uniji.

Otud je ponovo u prvi plan, recimo u zvaničnim stavovima Pariza, stavljeno i to da se ulazak novih članica mora sagledati i u funkciji "sposobnosti Evropske unije da u svoje redove ugradi novu članicu".

"Grčka drama" je samo zaoštrila ovakve poglede, jer je reč o nedoumici o opstanku "jedne balkanske zemlje" u evrozoni, pa i samoj EU.

Prezaduženost i suštinsko loše delovanje demokratskog i privrednog sistema su doveli Grčku, a time i celu evrozonu, u beznadežnu situaciju.

Zemlje Zapadnog Balkana, primećuju izvori u evropskim prestonicama, ukupno imaju 120 milijardi evra duga, iako je paradoks da je najviše po stanovniku zadužena Hrvatska, koja je već na pragu članstva.

Hrvatska privreda isto tako uopšte nije u dobrom stanju i dalje ima velike strukturne probleme, "ali je na putu ka EU imala takođe stalnu podršku Nemačke".

Na sastanku vođa EU u decembru najverovatnije će samo biti "s interesovanjem primljeno na znanje" da je Evropska komisija predložila da se pokrenu pregovori s Podgoricom.

Ali Francuska i Nemačka traže da pre toga vlasti Crne Gore stave na uvid nepobitne dokaze da se istinski, temeljito sprovode reforme i zakoni vezani pre svega za uspostavljanje pravog nezavisnog sudstva kao preduslova opipljive borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, uz brze sudske postupke i hapšenje i "krupnih riba" kao što se to događa u Hrvatskoj.

Ako je i hrvatska politička pozornica, a posebno vladajuća stranka HDZ, uzdrmana nužnom borbom protiv korupcije, onda i takvu cenu moraju platiti i to mora važiti i za sve ostale zemlje regiona, pa i Crnu Goru.

Jer Evropska unija, naročito posle lošeg iskustva s Rumunijom i Bugarskom, nikako neće i ne može prihvatiti da u članstvo uđe neka zemlja koja u svoje državne i ekonomske strukture ima ugrađenu korupciju i organizovani kriminal.

Jedan zvaničnik u Evropskoj komisiji je stavio do znanja da bi izlazak Grčke iz zone evra mogao za sobom povući i izlazak te zemlje iz EU.

A to onda postavlja pitanje da li se može računati na istinsku spremnost nekih kandidata na Balkanu da po dostignutom stepenu političke demokratije i konkurentnosti privreda, stanju budžeta i duga zaista mogu postati ravnopravni partneri u EU.

I do sada se u mnogim krugovima unutar EU smatralo da Grčka možda i nije trebalo da uđe u Uniju.

Francuski predsednik Nikola Sarkozi je pre par dana u obraćanju naciji ocenio da je Grčka nepripremljena ušla u evrozonu, a da su i poslednji ulasci u članstvo bili "manjkavi i nerazumni".

Pre svega Francuska i Nemačka, ali to je donekle stav još nekih partnera u EU, smatraju da na susretu lidera EU 9. decembra treba samo nagovestiti da će se o datum početka pregovora s Crnom Gorom i Srbijom naknadno razgovarati verovatno polovinom iduće godine, ali ne pre.

Francusko ministarstvo inostranih poslova je u posebnoj analizi preporuka Evropske komisije stavilo do znanja da se mora pribeći "pažljivoj i stalnoj proveri sposobnosti zemalja kandidata da delotvorno sprovode uslove".

A to su, kako je navedeno, "vladavina zakona, delotvorna tržišna privreda, usvajanje evropskih ciljeva, preuzimanje pravne tekovine EU, a pri tom se mora voditi računa o sposobnosti EU za ugrađivanje" novih članica.

Stav je francuske diplomatije da "ponuda za dodeljivanje kandidatskog statusa Srbiji odražava napretke u unutrašnjim reformama, punu saradnju s Haškim sudom, uz hapšenje i izručenje Ratka Mladića i Gorana Hadžića, kao i posvećenost dijalogu s Kosovom".

A, kako je predočeno, "da bi taj status dobila i pre nego što se razmotre dalji koraci, Srbija mora nastaviti sa sprovođenjem obaveze da vodi dijalog s Kosovom i ostvari opipljive rezultate".

"Zauzvrat", poruka je Pariza, "očekujemo da Kosovo u punoj meri primeni 'Ahtisarijev plan' UN iz 2007. godine uz obezbeđivanje značajne autonomije za severno Kosovo".

Nemački stav se donekle razlikuje, mnogo je zahtevniji u pogledu "povlačenja srpskih struktura sa severa Kosova", a zvanični Berlin tvrdi da vlasti u Beogradu ne žele da izađu u javnost s činjenicama da su Srbi na severu Kosova "oružano napali" nemačke vojnike Kfora.

To onda, kažu izvori u Briselu, još više koči spremnost Berlina da omogući dalje približavanje Srbije EU.

Nemačka, Velika Britanija i SAD smatraju da se što pre mora doći do "zaokruživanja kosovske situacije" tako da to više ne bude nikakvo žarište, a da Srbija pristane na što bržu normalizaciju odnosa s Prištinom, možda i po nekom oprobanom evropskom modelu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

16 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: