Uredbu o tome bi parlament trebalo da izglasa u avgustu. Oni koji su u vreme nacizma proglašeni izdajnicima osuđivani su na smrt, a izdajom se smatralo svako delo ocenjeno kao štetno za državu ili kao pomoć neprijatelju.
Po tadašnjem zakonu, ljudi su osuđivani i zbog političkih stavova, pomaganja Jevrejima i ratnim zatvorenicima i zbog drugih postupaka.
Od kraja rata 1945. godine, nacističke presude za izdaju su se preispitivale i ukidale samo pojedinačno, a tužioci su odlučivali da li ih treba poništiti.
Sud u Berlinu je 1996. godine, na primer, rehabilitovao Ditriha Banhofera koji je obešen u Bavarskoj u aprilu 1945. godine zbog umešanosti u zaveru za ubistvo Adolfa Hitlera.
Pojedini članovi Hrišćanskih demokrata kancelarke Angele Merkel i Hrišćanske socijalne unije usprotivili su se opštem ukidanju nacističkih presuda tvrdeći da su neki bili osuđeni za izdaju kao vojnici koji su naneli štetu saborcima.
Ipak te opaske su odbačene i sve presude će biti ukinute jer su nacisti, kako piše u obrazloženju budućeg propisa, "koristili krivično delo izdaje kao oruđe arbitrarne podele pravde, pri čemu je svaki politički neopularan potez mogao biti kažnjen smrću".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 1
Pogledaj komentare