Na današnji dan, 28. jun

Izvor: Beta

Nedelja, 28.06.2009.

00:54

Default images

1098. Krstaši u Prvom krstaškom ratu pobedili Turke u bici kod Antiohije.

1389. U bici na Kosovu polju Turci pobedili srpsku vojsku i obezbedili dalji prodor na Balkan. Srbija postala turska vazalna država, osvajanje završeno 1459, kada su Turci zauzeli utvrđeni grad Smederevo.

1491. Rođen engleski kralj Henri VIII. Tokom vladavine, od 1509, proširio vlast na Vels, Škotsku i Irsku. Sukobio se s papom zbog njegovog odbijanja da poništi Henrijev brak s jednom od šest žena i proglasio se za poglavara nove, Anglikanske crkve.

1577. Rođen flamanski slikar Peter Paul Rubens. Njegove velike kompozicije smatraju se najvišim dometom flamanskog baroknog slikarstva i autentičnim izrazom baroknog duha.

1629. Mirom u Aleu okončana pobuna protestanata u Francuskoj, ali nastavljeni progoni protestanata, kulminirali u Vartolomejskoj noći, 1572, kada je po naređenju Katarine Mediči ubijeno njih više od 20.000. Punu ravnopravnost s katolicima protestanti stekli posle Francuske revolucije.

1712. U Ženevi rođen francuski filozof Žan-Žak Ruso. Njegovo delo uticalo na Francusku revoluciju i na evropsku književnost i filozofiju XVIII i XIX veka.

1867. Rođen italijanski pisac Luiđi Pirandelo, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1934, jedan od najzačajnijih dramskih pisaca XX veka.

1873. Rođen francuski hirurg i biolog Aleksis Karel. Njegovo delo imalo značajnu ulogu u razvoju metoda transplantacije tkiva. Dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1912.

1874. Umro srpski političar Ilija Garašanin, jedan od vođa ustavobranitelja, ministar unutrašnjih poslova i predsednik vlade Kneževine Srbije. Njegovo delo "Načertanije", 1844, prvi nacionalni program Srbije po oslobođenju od turske vlasti i temelj srpske spoljne politike do Prvog svetskog rata.

1902. SAD od Francuske za 40 miliona dolara kupile koncesiju za gradnju Panamskog kanala.

1914. Pripadnik organizacije Mlada Bosna Gavrilo Princip u Sarajevu ubio austrougarskog nadvojvodu, prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu ženu Sofiju. Povod za izbijanje Prvog svetskog rata.

1919. Potpisan Versajski mirovni ugovor Nemačke i saveznika, čime je formalno završen Prvi svetski rat.

1921. Donet Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Nova država proglašena ustavnom, parlamentarnom i naslednom monarhijom, s dinastijom Karađorđević.

1948. Na sastanku u Bukureštu, Komunistička partija Jugoslavije isključena iz Informacionog biroa komunističkih
partija. Formalan raskid odnosa sa zemljama komunističkog bloka. Blokada Jugoslavije i kampanja protiv jugoslovenskog rukovodstva, koje su usledile, trajale do 1955.

1950. Amerikanci su pobedili Engleze 1:0 na Svetskom fudbalskom kupu u Brazilu.

1950. Pušten u saobraćaj put Beograd-Zagreb, dug 400 kilometara, nazvan autoputom bratstva i jedinstva. U izgradnji učestvovale dobrovoljne omladinske radne brigade iz svih krajeva Jugoslavije.

1956. U poljskom gradu Poznanju ugušena pobuna radnika, uz mnogo žrtava. Jedan od prvih izraza krize u istočnoevropskim zemljama posle Staljinove smrti.

1960. Osnovan Univerzitet u Novom Sadu.

1976. Sejšelska ostrva u Indijskom okeanu posle 160 godina stekla nezavisnost od Velike Britanije.

1977. Umro srpski slikar Ivan Tabaković, profesor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od najznačajnijih predstavnika srpskog modernog slikarstva.

1981. U eksploziji bombe u sedištu Islamske republikanske partije poginule 74 osobe, među njima lider partije i predsednik Vrhovnog suda Irana, ajatolah Mohamed Hosein Behešti.

1989. Na Gazimestanu, na Kosovu, obeležena 600-godišnjica Kosovske bitke. Centralni događaj na skupu, kom je prisustvovalo oko milion ljudi, bio govor predsednika Srbije Slobodana Miloševića. Počeo uspon tog srpskog političara.

1992. U organizaciji opozicionog Demokratskog pokreta Srbije, u Beogradu, ispred zgrade Skupštine Jugoslavije, počeo Vidovdanski sabor. Učesnici dotad najvećeg opozicionog skupa u Srbiji, koji je trajao neprekidno osam dana, zahtevali ostavku predsednika Srbije Slobodana Miloševića, raspuštanje Skupštine i formiranje vlade nacionalnog spasa.

1997. Kubanski i argentinski forenzičari našli šest kostura blizu bolivijskog grada Valgranda. Kasnije utvrđeno da su među njima ostaci Ernesta Čea Gevare.

2001. Bivši predsednik Jugoslavije Slobodan Milošević izručen Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu, kao prvi šef države predat međunarodnom sudu. Milošević 27. maja 1999. optužen za zločine protiv čovečnosti, kršenje zakona i pravila rata i genocid tokom ratova u Hrvatskoj i BiH i sukoba na Kosovu 1999.

2001. Umro američki filmski i pozorišni glumac Džek Lemon, jedan od najpopularnijih američkih komičara, dobitnik dva Oskara i nagrade Američkog instituta za film za životno delo.

2003. Meksiko Španiji izručio bivšeg argentinskog pomorskog oficira Rikarda Miguela Kavalja, optuženog za genocid i terorizam tokom rata vođenog u vreme vladavine vojne hunte, od 1976. do 1983. protiv oponenata, u kome je ubijeno ili nestalo oko 30.000 ljudi.

2004. SAD predale vlast Iračanima, dva dana pre roka i sedam meseci pre izbora. Lideri privremenih iračkih vlasti položili zakletvu.

2006. Crna Gora je postala 192. država članica Ujedinjenih nacija.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: