Podneskom, koji je danas objavljen u Hagu, bivši predsednik Republike Srpske zatražio je dozvolu da uloži žalbu na tu odluku koju je, početkom januara, donelo posebno, vanraspravno veće Tribunala. Prethodno je dozvolu da se žali zatražila i odbrana bivšeg visokog zvaničnika policije RS Stojana Župljanina.
Karadžiću se optužnicom na teret stavljaju genocid u Srebrenici i drugim opštinama u BiH, kao i zločini protiv čovečnosti nad nesrbima širom te republike 1992-95.
Župljanin, koji je tokom rata u BiH bio načelnik policije u Banjaluci, optužen je za zločine nad Muslimanima i Hrvatima 1992.
Zahtev da mu se sudi zajedno s Karadžićem, Župljanin je podneo početkom decembra prošle godine navodeći kao razlog da se veliki deo optužnica protiv njega i Karadžića podudara.
Župljaninov zahtev, nešto kasnije, podržao je i Karadžić.
Sa druge strane, Tužilaštvo i bivši ministar unutrašnjih poslova RS Mićo Stanišić, koji je saoptužen sa Župljaninom, protivili su se objedinjavanju postupka.
Tužioci i Stanišićevi branioci složili su se i da bi objedinjavanje nepotrebno usporilo i zakomplikovalo postupak protiv Župljanina i Stanišića koji je mnogo bliži suđenju nego postupak protiv Karadžića.
Odbijajući zahtev za objedinjavanje suđenja, vanraspravno sudsko veće ocenilo je da je optužnica protiv Karadžića znatno šira i da zajednički proces ne bi bio u interesu pravde, niti odbrane samog Župljanina i Stanišića.
Takođe, sudije su naznačile da Mićo Stanišić čeka na suđenje od 2005. godine i da bi objedinjavanje procesa bilo nepravedno prema njemu, budući da je postupak protiv Karadžića na samom početku pošto ni predlog izmenjene optužnice protiv njega još nije potvrđen.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare