"Nije reč ni o kakvom plašenju, već o stabilnim, mirnim pripremama, poput onih na trusnom području da bi zgrade izdržale viši stepen potresa. Nažalost, kao zemlja, uopšte nismo pripremljeni", kaže ovaj epidemiolog iz Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd.
"Naš zdravstveni sektor može i ima potencijala da se pripremi za pandemiju, ali je neophodno da to učine i ostali - odbrana, zakonodavstvo, finansije, transport, telekomunikacije, energetika, vodosnabdevanje", ističe Kon.
Zbog visoke stope obolevanja i smrtnosti, grip predstavlja ne samo zdravstveni, već i ozbiljan ekonomski problem. U vreme epidemije najčešće oboli 20 do 40 odsto, a nekad i više od polovine stanovništva.
Smrtni slučajevi u vezi su sa pojavom komplikacija, naročito zapaljenja pluća. Naročito su ugroženi stariji od 60 godina, kao i osobe sa srčanim manama, aterosklerozom, povišenim pritiskom, znacima popuštanja srčanog rada, hroničnim oboljenjima pluća i bronhija, dijabetesom, oboljenjima metabolizma.
"Pojava novog podtipa virusa gripa, na koji ne postoji imunitet, u stanovništvu može da dovede do pandemije - epidemije svetskih razmera. Ne postoji naučna dilema oko toga da li će pandemije biti ili ne, već samo da li smo sposobni da se odbranimo. Za sada, nismo", kaže Kon.
Prema njegovim rečima, puno se radi na tome da se planeti omogući efikasno i efektivno reagovanje u slučaju pandemije, od koje nema veće prirodne katastrofe.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 7
Pogledaj komentare