Kina je u organizaciju Olimpijskih igara uložila više od četrdeset milijardi dolara. Samo manji deo te sume izdvojen je za izgradnju sportskih objekata, a skoro trideset puta više novca uloženo je u poboljšanje gradske infrastrukture, u moderne zgrade i hotele, kao i prave bisere moderne arhitekture, poput zdanja državne televizije.
Nove linije podzemne železnice i najveći aerodromski terminal na svetu takođe svedoče o ogromnim investicijama koje su obeležile organizaciju Olimpijskih igara.
"Mislim da nakon završetka Igara neće doći do stagnacije u razvoju. Verujem da će Peking nastaviti da raste i da se razvija i nakon Olimpijskih igara", rekao je Serž Abu, ambasador EU u Kini.
Neke grane kineske industrije zabeležile su pad proizvodnje, jer mnoge fabrike nisu radile punim kapacitetima kako bi se smanjilo zagađenje. Svetske ekonomske organizacije, kao što je Američka privredna komora, međutim, smatraju da je takva situacija samo privremena i da će se trend rasta nastaviti.
"Očekujemo procvat kineske privrede u narednih pet godina. Možda se neće razvijati istom brzinom kao i do početka Igara, ali Kina je zahvaljujući njima dobila još bolju osnovu za razvoj ekonomije u narednom periodu. Članovi Američke privredne komore, takođe, očekuju još intenzivnije trgovinske veze SAD i Kine", kaže Majk Barbalas, predsednik Američke privredne komore.
Brojevi za sada potvrđuju predviđanja ekonomista, jer je i prvog dana po zatvaranju Igara kineska berza nastavila da beleži rast cena akcija.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 2
Pogledaj komentare