Karadžić se nije izjasnio o krivici

Radovan Karadžić, optužen za genocid u BiH, nije se izjasnio o optužnici na prvom pojavljivanju pred Haškim tribunalom.

Izvor: B92

Četvrtak, 31.07.2008.

00:03

Default images

Karadžić je rekao da ne želi da mu se čita optužnica već bi da dobije najavljenu novu, izmenjenu, optužnicu, a predsedavajući sudskog veća potvrdio je da je tužilaštvo priprema. Karadžić je pred sudijom Alfonsom Orijem potvrdio svoj identitet i ponovio svoju odluku da se za današnje pojavljivanje pred Tribunalom odrekao službenog zastupnika.

Bivši lider bosanskih Srba se pred sudom pojavio u tamnom odelu, ošišan i bez brade i brkova, odnosno onakav kakav je javnosti bio poznat 90-ih godina.

Sudija Ori je Karadžiću predočio osnovne elemente optužnice, a interesovao se i za njegovu poslednju adresu.

Karadžić je rekao da je njegova zvanična adresa njegova kuća na Plama, ali da je za vreme koje je proveo pod drugim identitetom živeo u Ulici Jurija Gagarina 267 u Novom Beogradu.
Sudija Ori je upitao Karadžića da li postoji neko koga bi sud trebalo da obavesti da se on nalazi u pritvorskoj jedinici u Sheveningenu, na šta se Karadžić nasmejao i rekao da ne veruje da postoji iko ko ne zna gde se on trenutno nalazi.

Sudija je i pita koju zemlju Karadžić smatra svojom državom, na šta je bivši predsednik Republike Srpske odgovorio da se smatra državljaninom Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Crne Gore i Srbije.

Na pitanje koju zemlju želi da sud obavesti gde se nalazi, Karadzić je odgovorio da "ako ne znaju gde se sada nalazi, neka ih neko obavesti".

Novo pojavljivanje Karadžića pred sudom, kada će se izjasniti o optužnici, zakazano je za petak, 29. avgust.

Sa tim datumom složio se i Karadžić, kome nije odgovaralo da to bude drugi mogući termin - 28. avgust, po svemu sudeći zato što je tada srpski verski praznik.

Na pitanje tužioca Bramerca da li će sud komentarisati koliko je delikatno i rizično da se optuženi sam brani, kako se najavljuje, sudija je odgovorio da će o načinu odbrane biti reči kada Karadzić o tome zvanično obavesti sud.

"Pravo da se sami branite je vaše pravo, ali nije apsolutno pravo", rekao je sudija Ori, obraćajući se optuženom.

Karadzić je izjavio da će se pred sudom braniti sam.

On je rekao i da postoji neregularnost u vezi datuma njegovog hapšenja, jer je tri dana držan na nepoznatom mestu, bez prava na advokata i telefonski poziv.

Karadzić je želeo da govori i o razlozima zbog kojih se pred sudom pojavljuje tek sada, pomenuvši dogovor sa američkim izaslanikom Ričardom Holbrukom, naveo da mu je bio ugrožen život i izrazio bojazan da takva opasnost još nije prošla.

Na pitanje da li ima primedbe na tretman Karadzić je odgovorio da nema primedbi na ponašanje službenih lica i da je "bio i na gorim mestima".

Bivši politički lider bosanskih Srba je optužen pred Haškim sudom za genocid, umešanost u genocid, likvidacije, ubistva, kažnjavanja, deportaciju, nehumane akte i ostale zločine počinjene prema Bošnjacima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini tokom rata u toj bivšoj jugoslovenskoj republici.

Imenovane sudije

Predsednik Haškog tribunala Fausto Pokar imenovao je članove Sudskog veća koje će suditi Radovanu Karadžiću, u kome su, osim sudije Alfonsa Orija, i Bakone Moloto i Kristina van der Vingart.

Sudija Ori, pred kojim će se nekadašnji predsednik Republike Srpske danas prvi put pojaviti zbog izjašnjavanja o krivici po navodima optužnice, zadužen je za vođenje pretpretresnog postupka, dok će se Moloto i Van der Vingartova u postupak uključiti tek kada počne suđenje, objasnila je portparolka Tribunala Nerma Jelačić za Tanjug.

Ona nije mogla da proceni kada će početi suđenje, navodeći da to zavisi od Tužilaštva i odbrane, odnosno njihove pripreme za početak glavnog pretresa pred Sudskim većem.

"U toku pretpretresnog postupka, sudija Ori vodiće stranke (Tužilaštva i odbranu) kroz sve statusne konferencije i spremaće ih administrativno pravnički, kako bi bile spremne za legalnu proceduru, odnosno početak suđenja", rekla je portparolka Tribunala.

To konkretne znači da Tužilaštvo mora obelodaniti odbrani dokaze koje ima protiv Karadžića, a odbrana mora dobiti vreme za pripreme istraživanja, kazala je Nerma Jelačić, navodeći da sve to ne može biti završeno brzo.

Kandićeva: Revizija optužnice

Nataša Kandiæ
Haškom tužilaštvu predstoji ozbiljna revizija optužnice protiv Radovana Karadžića, rekla je gostujući u emisiji Prelistavanje Radija B92 predsednica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić.

Ona kaže da nema govora o tome da će Karadžić biti oslobođen raznih optužbi, ali će optužnica morati da bude i kraća i usmerena na konkretna krivična dela koja do sada nisu obuhvaćena suđenima i izrečenim presudama.

Karadžiću se, prema optužnici iz 1997. godine, pripisuje komandna odgovornost za opsadu i granatiranje Sarajeva i genocid u Bosanskom Šamcu.

Međutim, kako je podsetila Nataša Kandić, u međuvremenu su završena druga suđenja i utvrđene činjenice koje se odnose na te predmete.

Optužnica protiv Karadžića biće proširena u delu koji se odnosi na genocid počinjen u brojnim opštinama poput Prijedora, Višegrada ili u Zvornika.

Naime, kada je sastavljena, navodi predsednica Fonda za humanitarno pravo, nije se znalo za neke podatke poput masovne grobnice na Crnom vrhu, u kojoj je pronađeno preko 350 ljudi.

Ako Karadžić bude osuđen za genocid i u Prijedoru i Zvorniku, onda ima osnova da se postavi pitanje revizije presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije.

Za tu tužbu je, prema rečima Nataše Kandić, ipak ključno pitanje umešanosti regularnih srpskih formacija u genocidu u Srebrenci.

Ogromno interesovanje medija

U Haškom tribunalu vladalo je veliko interesovanje medija za prvo pojavljivanje Radovana Karadžića pred sudskim većem, javlja reporter B92 iz Haga.

Tribunal je zato otvorio, prvi put posle suđenja bivšem jugoslovenskom predsedniku Slobodanu Miloševiću, zasebni pres centar van zgrade suda, kako bi zadovoljio potrebe velikog broja novinara. U tom centru svi oni novinari, koji nisu dobili dozvolu za ulazak u samu zgradu suda, mogli su da prate prenos iz sudnice na velikom ekranu uz mogućnost audio snimanja na engleskom, francuskom ili trećem jeziku, kojeg u sudu zovu "BHS", odnosno bosanski, hrvatski i srpski.

Radi se o kanalu na kojem se smenjuju prevodioci iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine.

Iako je 97 medijskih ekipa dobilo akreditacije, u zgradu suda, odnosno u samu sudsku galeriju, ušlo je manje od 40 ekipa. Novinari su stigli iz svih krajeva sveta, pa ima i onih iz Japana i Kine, Australije, Meksika, SAD, kao i desetine novinara iz Evrope.

Na listi akreditovanih novinara najmanje je iz Bosne i Hercegovine, u kojoj su se dogodili zločini za koje je optužen bivši predsednik Republike Srpske, jer su tu samo Dnevni Avaz i SRNA.

I predvorje Haškog suda, u kojem je deo novinara pratio prvo pojavljivanje, za ovu priliku je preuređeno kako bi se stvorio prostor za rad sa priključcima za snimanje suđenja.

Novinari, kojima je dozvoljen ulazak u sudsku galeriju, moli su biti opremljeni samo olovkom i papirom, jer je unošenje bilo kakvih elektronskih uređaja, od mobilnih telefona, do kamera i diktafona, zabranjeno.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

61 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

10 h

Politika

Mediji: Ultimatum za Srbiju

Višegodišnja dilema "Kosovo ili Evropska unija", koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje, pišu mediji.

13:01

17.4.2024.

1 d

Podeli: