Diskusija o Starom sajmištu

U okviru Beogradske nedelje dizajna održana je diskusija o otvaranju memorijalnog centra na mestu gde je tokom Drugog svetskog rata bio logor Staro sajmište.

Izvor: B92

Nedelja, 11.05.2008.

11:29

Default images

Istovremeno u Domu Omladine istoričar Jovan Bajford govorio je o različitim simbolima tog mesta u poslednjih šezdeset godina. Staro sajmište je poslednjih šezdeset godina često bivalo politički instrument, a retko se posmatralo kao mesto najvćeg stradanja Jevreja u Beogradu. Istoričar Jovan Bajfort je to ocenio kao poluprepoznavanje holokausta.

"Stradanje Jevreja na Starom sajmištu je retko kada negirano u potpunosti ali ono što je učinjeno to je da je specifično stradanje Jevreja nikada nije bilo adekvatno naglašeno, odnosno da se stradanje Jevreja obeležavalo u kontekstu drugih stradanja", kaže Bajford.

U periodu posle Drugog svetskog rata Staro sajmište je bilo obeležavano kao mesto stradanja partizana i učesnika NOB-a dok su devedestih godina političari kao primer ratnih logora najčešće navodili samo Jasenovac.

Učesnici skupa na Beogradskoj nedelji dizajna složili su se da je izgradnja Memorijalnog centra neophodna. Samo kada prethodne zločine osudimo smanjujemo mogućnost da se oni ponove.

"Jedan od uzroka za to ponavljanje je činjenica da ne znamo da se suočimo sa prošlošću na pravi način. A Staro sajmište je najdrastičniji primer tog suočavanja", rekao je predsednik Upravnog odbora Fonda B92 Veran Matić.

Kroz logor Staro sajmište prema procenama prošlo je više od četrdeset hiljada ljudi. Jedino obeležje danas je spomen ploča i spomenik, a u samom prostoru nalazi se diskoteka.

"U centru grada je stradalo 45 hiljada ljudi. Za vas koji ne možete da zamislite koliko je to ljudi. To je veličina Čačka, neko je uništio celi Čačak ili celi Sombor. To je pedest metara odavde, jedno srušeno mesto jedan srušeni spomenik, a na tom mestu je disko klub, a sutra će biti tržni centar", upozorio je dizajner Mirko Ilić.

Arhitekta Danijel Libeskind, koji je projektovao jevrejske memorijalne centre u Berlinu i Kopenhagenu istakao je ulogu arhitektonskih spomenika u podesćanju ljudi na zlodela.

"To nije samo pitanje priznavanja prošlosti, ljudi moraju da postanu svesni šta se događalo i koje su posledice toga. To je pitanje edukacije. Kakav bi svet bio da se samo predstavljaju prijatne slike. To mora da bude moment buđenja svestii o tome šta se dogodilo", rekao je Libeskind.

Želja Fonda B92 je da se stvori edukativni centar koji će iz postojećeg nasleđa učiti toleranciji i suživotu. Kao prvi korak realizacije projekta je izrada dokumentarnog filma u kojem će biti rekonstruisani događaji iz logora Staro sajmište.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

16 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: