"Medački džep planski uništen"

Suđenje hrvatskim generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu za ratne zločine nad srpskim civilima u Medačkom Džepu 1993. godine nastavljeno je danas u Zagrebu saslušanjem bivšeg pripadnika civilne policije UN Olafa Sandgrena. On je, u svojoj izjavi, konstatovao da je celo područje Medačkog džepa, nakon akcije Hrvatske vojske, bilo u plamenu i da su sva sela bila uništena.

"Izgledalo je da je sve uništeno planski, tako da više nikada ne bude naseljeno. Na celom području prizor je bio isti", ispričao je svedok i naveo da je u napuštenim srpskim selima posle povlačenja vojske video pet ili šest mrtvih tela i stoku ubijenu vatrenim oružjem.

"Svuda je bilo smeća, bunari su bili zagađeni, a bilo je i izmeta", rekao je Sandgren.

Rekavši da je pre dolaska u Hrvatsku radio kao stručnjak za industrijski eksploziv, koji je korišćen pri rušenju starih zgrada, on je ispričao da je većina kuća bila minirana i to neposredno pre dolaska snaga UN.

"Na kućama uništenim u artiljerijskoj vatri videli su se tragovi udara ili šrapnela, a takvih je kuća bio tek manji deo", kazao je Sandgren.

Posle Sandgrena, saslušan je i drugi današnji svedok, pripadnik snaga UN-a, kanadski oficir Džon Makginis, koji je izjavio da je Hrvatska, na prostoru Medačkog džepa, "sprovela sistematsko etničko čišćenje".

"Cilj akcije bio je da se isteraju Srbi i da se celo područje učini nenastanjivim", rekao je Kanađanin, koji je u to vreme bio na funkciji zamenika komandanta zaštitnih snaga UN-a.

On je kazao i da je hrvatski vojni i politički vrh znao šta se događa u Medačkom džepu, jer je sve izvedeno planski.

"Moje lične posete terenu i izveštaji o leševima i uništavanju prelazili su standardne vojne ciljeve", rekao je svedok, objasbivši kako, ipak, nije lično video mrtva tela, ali da su kuće koje je video bile razorene i minirane iznutra, odnosno da nisu uništene vojnim delovanjem.

Makginis je ispričao da je posle akcije o svemu obavestio tadašnjeg hrvatskog ministra odbrane Gojka Šuška, koji je obećao da će sprovesti istragu.

On je naveo da, međutim, hrvatskim vlastima tada nije uložen službeni protest, jer je konačni izveštaj, koji sadrži i forenzičku dokumentaciju, sastavljen tek dvadesetak dana kasnije, pa je kompletni dokument predat Haškom sudu.

Svedok je, takođe, dodao da je u par navrata došlo do razmene vatre između Hrvatske vojske i njegovog kanadskog bataljona, ali da nije bilo ranjenih.

Međutim, te pojedinačne sukobe su ondašnji visoki oficiri Kanadskog bataljona UN u svojoj zemlji prikazali kao veliku bitku u kojoj je navodno ubijeno 26 hrvatskih vojnika, zbog čega su pripadnicibataljona redom odlikovani najvišim državnim ordenima za hrabrost.