Savet bezbednosti o Kosovu

Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija večeras oko 19.15 sati završio je sednicu, održanu iza zatvorenih vrata.

Izvor: B92

Sreda, 19.12.2007.

08:49

Default images

Na sednici je razmatran izveštaj "trojke" međunarodnih posrednika o nedavno okončanih 120 dana pregovora između Srbije i kosovskih Albanaca o budućem statusu Kosova. Članicama Saveta bezbednosti obratili su se predsednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica i privremeni predsednik Kosova Fatmir Sejdiju, koji je na sednici učestvovao u ličnom svojstvu.

Premijer Srbije Vojislav Koštunica zatražio je na sednici Saveta bezbednosti UN u Njujorku nastavak pregovora o budućem statusu Kosova i usprotivio se slanju misije EU na Kosovu bez prethodne odluke tog tela UN.

"Srbija ima puno opravdanje i argumente da čvrsto insistira na nastavku pregovora. Mi verujemo da SB ne sme dozvoliti urušavanje Rezolucije 1244 već da je, naprotiv, neophodno da se zarad mira i očuvanja stabilnosti potvrdi puna vrednost ove rezolucije i započnu novi pregovori koji će obezbediti pronalaženje kompromisnog rešenja", rekao je Koštunica.

On je ocenio da bi odluka EU da šalje svoju misiju za sprovođenje, kako je rekao, "odbačenog Ahtisarijevog plana, bila protivpravna odluka, očevidno suprotna Rezoluciji 1244".

"Zbog toga je zajednička obaveza Srbije i SB da pronađu pravi način da se spreči jednostrana nezavisnost Kosova i Metohije, odnosno da se izbegnu najavljena kršenja Rezolucije 1244 i Povelje UN", kazao je Koštunica.

Srpski premijer je ukazao da Srbija, "kao slobodna i suverena država, neće prihvatiti nijednu jednostranu odluku kojom se zaobilazi SB i krši važeća Rezolucija 1244" i da će, oslanjajući se na Povelju UN i sopstveni Ustav, "poništiti sve jednostrane akte". Koštunica je ponovio spremnost Srbije da učestvuje u novim pregovorima kako bi se obezbedila funkcionalna suštinska autonomija koja bi kosovskim Albancima garantovala status, kako je rekao, "najpovlašćenije nacionalne manjine koji danas postoji u svetu".

Koštunica je rakao da, za donošenje odluke o promeni međunarodno priznatih granica Srbije, mora najpre da se prekrši Povelja UN koja je, kako je rekao, "u ovom trenutku jedina brana nasilnom razbijanju" Srbije.

Ocenjujući "neodrživom" tvrdnju da je slučaj Kosova jedinstven, Koštunica je istakao da "ko tako kaže, zapravo govori da se Povelja UN može kršiti samo jednom i to samo u slučaju jedne zemlje - Srbije".

On je rekao da bi kršenje Povelje UN bio opasan presedan koji bi doveo u pitanje kredibilitet UN i trajno ugrozio mir i stabilnost širom sveta.

"To bi značilo da se, po cenu rušenja celog međunarodnog prava i poretka, albanskoj nacionalnoj manjini u srpskoj pokrajini Kosovo i Metohija omogućava da stvori još jednu albansku državu na Balkanu", rekao je Koštunica.

Povodom najavljenog slanja misije EU na Kosovo, Koštunica je rekao da se o karakteru međunarodne misije može govoriti tek kada SB odobri celovito sporazumno rešenje do koga dve strane treba da dođu pregovorima, a da bi u suprotnom došlo do najgrubljeg kršenja osnovnih normi međunarodnog prava.

On je ponovio predlog Srbije da SB u pozove na nastavak pregovora, zahtevajući da se obe strane obavežu na pronalaženje političkog i kompromisnog rešenja.

Premijer Srbije je rekao da su dosadašnji pregovori bili vođeni u senci izričitog obećanja kosovskim Albancima da će dobiti nezavisnost.

"Mi ne postavljamo uslove i spremni smo da razgovore o budućem uređenju Kosova i Metohije započnemo odmah i u samoj Pokrajini", rekao je Koštunica.

U slučaju jednostranog proglašenja nezavisnosti, Koštunica je izrazio uverenje da "neće biti mali broj" država članica UN koje će ostati uz Srbiju i odbaciti jednostranu nezavisnost Kosova.

Sejdiu: Kosovo jedinstven slučaj

Fatmir Sejdiu (FoNet, arhiva)
Predsednik Kosova Fatmir Sejdiu izjavio je, pred Savetom bezbednosti UN, da su za status Kosova jedina prihvatljiva rešenja nezavisnost i predlog međunarodnog posrednika Martija Ahtisarija.

Sejdiu je rekao da je izaslanik UN Marti Ahtisari zaključio da, posle nasilnog raspada bivše Jugoslavije i tragičnih događaja 90-tih godina, ne postoji nijedna mogućnost da Kosovo i Srbija ostanu u istoj državi.

Sejdiu je kazao da su predstavnici Kosova prihvatili da učestvuju u dodatnim pregovorima sa Beogradom o statusu, koji nisu uspeli.

"Tokom ovih pregovora Beograd je predložio model supstancijalne autonomije, koji je nepostojan i neostvariv, a predstavljen je i tokom pregovora koje je vodio Ahtisari. Narod Kosova kao i svaki drugi slobodan narod to nikada ne bi prihvatio", rekao je Sejdiu.

On je podsetio da su srpski pregovarači taj predlog upoređivali sa modelom Hong Konga ili Olandskim ostrvima.

"Međutim, ti predlozi nemaju ničeg zajedničkog niti sličnog sa Kosovom, sa istorijom entičkog čišćenja, sa nestankom države Jugoslavije, sa međunarodnom administracijom na Kosovu, što su sve karakteristike Kosova", naglasio je Sejdiu.

Predsednik Kosova je rekao da je prištinska delegacija, nezavisno od toga, učinila maksimalne napore da se pronađe rešenje prihvatljivo za obe strane.

"Posebno smo se založili da identitifikujemo mehanizme za predstavljanje legitiminih interesa Beograda na Kosovu. Zato smo mi predložili Sporazum o dobrosusedstvu, kojim bi se Kosovo i Srbija konsultovali, stvarali zajedničke komisije i sarađivali u pitanjima od zajendičkog interesa".

Uz ocenu da je Kosovo spremno da ide napred, Sejdiu je rekao da bi nejasnoća statusa držala i dalje taocem privredu, odvraćala međunarodne investicije i onemogućavala pristup međunarodnim finansijskim institucijama.

"Ta nesigurnost nam onemogućava da preuzmemo naše pune odgovornosti za demokratske institucije. Mi smo umorni od gotovo dve decenije izolacije, rata i političke zaboravnosti", kazao je Sejdiu.

On je ocenio da plan Martija Ahtisarija predstavlja dobru osnovu da se ide napred.

"Mi smo spremni i opredeljeni da obezbedimo njegovo potpuno ostvarivanje. Spremni smo da ostvarimo sve mere koje je Ahtisari predložio da bi zaštitio manjinske zajednice", rekao je Sejdiu.

"Očekujemo ponudu NATO-a da nastavi misiju obezbeđivanja mira, kako je to određeno Rezolucijom 1244 SB UN-a. Takođe, pozdravljamo imenovanje jednog međunarodnog civilnog predstavnika koji će nadzirati ostvarivanje predloga Ahtisarija, kao i uspostavljanje misije EU u oblasti pravosuđa", kazao je Fatmir Sejdiu.

Sejdiu je naveo da kosovski Albanci, takođe, priznaju prava i ovlašćenja UN-a na Kosovu.

On je kazao da će Kosovo nastaviti da pruža ruku prijateljstva Srbiji, jer Kosovo i Srbija imaju brojne veze u oblasti kulture, istorije, trgovine.

"Nastavićemo da se angažujemo kako bismo uspostavili dobrosusedske odnose sa Srbijom, na osnovu zajedničkih vrednosti i želje za svetlom budućnosti u zajednici evroatlanskih demokratija", zaključio je Sejdiu.

D'Alema: Bez specifičnih zaključaka

Savet bezbednosti UN nije danas doneo nikakve zaključke u vezi sa pitanjem budućeg statusa Kosova, izjavio je šef italijanske diplomatije Masimo D'Alema.

D'Alema, čija zemlja ovog meseca predsedava Savetom bezbednosti UN, rekao je da je na današnjem sastanku o Kosovu preovladalo mišljenje da "bezbednost stanovništva, ljudska prava i prava manjina, ekonomski i socijalni razvoj moraju biti u fokusu" budućih aktivnosti Saveta bezbednosti UN u vezi s Kosovom.

D'Alema je rekao da su članice Saveta pozvale sve strane da očuvaju mir i da se uzdrže od akcija koje bi mogle da ugroze stabilnost u regionu, podsetivši da su se tokom pregovora bezuslovno obavezale na to.

"EU je izrazila spremnost da preuzme odgovornost i da igra vodeću ulogu u primeni rešenja budućeg status Kosova i jačanju stabilnosti u regionu", kazao je D'Alema.

Italijanski ministar spoljnih poslova rekao je da će misija UN biti zamenjena na osnovu Rezolucije Saveta bezbednosti UN 1244.

Na pitanje kada će EU priznati Kosovo, on je rekao da priznanje nezavisne države nije pitanje Unije, već svake zemlje ponaosob.

D'Alema je, ističući da danas govori kao predsedavajući Saveta bezbednosti UN, kazao da ne može da kaže kako će zemlje EU postupiti u vezi sa tim pitanjem.

SAD i Britanija: Vreme da se ide dalje

SAD i Velika Britanija ne vide mogućnost za nastavak pregovora o Kosovu i smatraju da je vreme da se ide dalje u primeni plana Martija Ahtisarija o nadgledanoj nezavisnosti za Kosovo, saopštili su ambasadori te dve zemlje u UN.

Američki ambasador u UN Zalmaj Halilzad izjavio je da je sadašnja situacija "neodrživa" i da je "vreme da se ide dalje", u obraćanju novinarima koje je prenošeno na sajtu UN.

"Rezolucija 1244 omogućava primenu Ahtisarijevog plana da se ide dalje i mi smo na to rešeni", rekao je on i naveo da ta rezolucija ne sprečava primenu Ahtisarijevog plana.

On je ocenio da je vreme da se krene napred i pozvao Rusiju da promeni stav, navodeći da će u suprotnom SAD i Evropljani krenuti napred sa primenom Ahtisarijevog plana, kako stvari na Kosovu ne bi izmakle kontroli.

Halilzad je takođe rekao da su i današnja izlaganja premijera Srbije Vojislava Koštunice i predsednika Kosova Fatmira Sejdiua pokazala nepomirljivost njihovih stavova.

Britanski ambasador Džon Sojers takođe je rekao da ne vidi mogućnost daljih pregovora Beograda i Prištine i da treba preduzeti neophodne korakte za rešavanje statusa Kosova.

"Ne mislim da ćemo biti u mogućnosti da dve strane pod sadašnjim vođstvom približimo", rekao je on novinarima u UN i dodao da je "svaki napor učinjen da se jaz premosti, ali je on nepremostiv".

Velika Britanija, prema Sojersovim rečima, smatra da treba preduzeti "neophodne akcije za rešavanje statusa Kosova".

"Imamo plan Ahtisarija na stolu i on pruža najbolje osnove na kojima može da se ide dalje", rekao je Sojers.

On je pozvao Beograd i Prištinu da poštuju ono na šta su se obavezali, da će izbegavati svako nasilje i nestabilnost.

"Na kosovskoj strani je da osigura punu zaštitu manjina, a na strani Srbije da ne ugrozava centralne službe (na Kosovu) i da zatvori kancelariju u (Kosovskoj) Mitrovici", rekao je britanski ambasador.

EU: Novi pregovori ne bi imali svrhe

Johan Verbeke (FoNet, arhiva)
Evropska unija i SAD smatraju da je "mogućnost pregovora" u slučaju Kosova iscrpljena i da novi pregovori o budućem statusu Kosova ne bi doneli ništa novo, izjavio je belgijski ambasador u UN Johan Verbeke.

"Mogućnost za pregovorno rešenje je iscrpljena", navodi se u zajedničkom saopštenju EU i SAD, koje je novinarima pročitao Verbeke posle sednice Saveta bezbednosti UN o pitanju Kosova.

On je kazao da je "jasno da novi pregovori u ovom ili nekom drugom obliku ne bi doveli do napretka".

SAD i EU smatraju i da je status kvo na Kosovu "neodrživ" i da se mora ići dalje u nalaženju rešenja.

"Savet nije u poziciji da se dogovori o sledećem koraku... Žalimo zbog toga, ali smo spremni da preuzmemo našu odgovornost. Mi ćemo sarađivati sa EU i NATO, na mudar i koordinisan način u cilju rešenja za Kosova", rekao je belgijski diplomata.

Verbeke je kazao da je EU spremna da ima veću ulogu u rešavanju budućeg stausa Kosova i da nastavi civilno prisustvo u cilju unapređenja ljudskih prava i razvoja.

U saopštenju EU i SAD se kaže i da su "dve strane (Beograd i Priština) iznele činjenice koje su potvrdile nepomirljive statove o suštinskom pitanju o suverenitetu".

Rešenje statusa Kosova jeste slučaj sui generis i nije nikakav presedan, stoji u saopštenju koje je Verbeke pročitao u prisustvu svojih kolega iz SAD, Nemačke, Velike Britanije, Francuske, Italije i Portugala, koji predsedava EU.

Čurkin: SB će se još baviti Kosovom

Ruski ambasador pri UN Vitalij Čurkin ocenio je, posle sednice SB, da svetska organizacija mora poništiti eventualno jednostrano proglašenu nezavisnost te pokrajine.

"Takva obaveza proizilazi iz međunarodnog prava", rekao je Čurkin.

"Videli smo da je Savet podeljen na optimiste i pesimiste. Ovo nije poslednji put da se Savet bezbednosti bavi kosovskim slučajem", rekao je Čurkin, ponavljajući da Rusija ni u kom slučaju neće priznati nezavisnost Kosova.

"Rusija neće priznati nezavisnost Kosova, a i mnogo država koje imaju predstavnike u ovoj zgradi takođe. Od UN ćemo tražiti da zauzme stav o ovom pitanju", kazao je Čurkin. "Verujem da je naš stav veoma konstruktivan. Rezolucija 1244 mora biti poštovana u potpunosti", rekao je ruski ambasador.

Prema Čurkinovim rečima, Rusija je predložila nove, donekle izmenjene elemente predsedničkog saopštenja, odnosno "putokaze" koji će pomoći u daljem rešavanju statusa Kosova.

Kako je rekao ruski ambasador, nekoliko delegacija jasno se izjasnilo u korist nastavka pregovora između Beograda i Prištine.

Jeremić: Podrška Rusije i Kine

Šef srpske diplomatije Vuk Jeremić izjavio je da su, na današnjoj sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija posvećenoj Kosovu, stav Beograda da je nastavak pregovora jedini način za prevazilaženje razlika podržale Rusija, Kina, Indonezija i afričke članice Saveta bezbednosti.

Odgovarajući na pitanje novinara o mogućnosti da paravojne formacije ugroze bezbednost na Kosovu, Jeremić je rekao da prema zakonima Srbije nema mesta za delovanje paravojnih organizacija.

Vlada Srbije će svaki pokušaj upotrebe oružja sprečiti, izjavio je Jeremić.

Na pitanje o Srpskoj gardi svetog cara Lazara, Jeremić je odgovorio da je policija odlučno delovala svaki put kada je ta organizacija pokušala da organizuje neki skup i da će tako biti i ubuduće.

Tači: Sva prava manjinama

Hašim Tači, premijer Kosova, kaže da je došlo vreme za nezavisnost. "Izgubili smo sto godina, borili smo se za nezavisnost, zaslužili smo slobodu i garantujemo demokratskom svetu da će Kosovo biti samostalna i demokratska država", kaže on.

"Poštovaćemo manjine i kroz izborni sistem. Učiniću sve što mogu, sve najbolje za Srbe na Kosovu. Biće uključeni u demokratski život novog Kosova, u parlament, u moju vladu", rekao je Tači.

"Tvrdim da će biti u zastupljeni u novoj vladi koju ću voditi i učiniću sve što mogu da stvari krenu na bolje", dodao je Tači.

Koha ditore: Priznanje 20 od 27 zemalja

Prištinski dnevnik "Koha ditore" piše da će, kako se očekuje, nezavisnost Kosova priznati 20 od 27 članica Evropske unije.

Pozivajući se na izvore u Briselu, list navodi da bi u drugom krugu nezavisnost Kosova priznale susedne zemlje - Makedonija, Albanija, Hrvatska, Crna Gora, a potom članice Konferencije islamskih zemalja, kao i zemlje Latinske Amerike.

Sem Srbije i Rusije, koje su se izjasnile protiv priznavanja nezavisnosti, najverovatnije će isto postupiti i Grčka i Kipar, piše prištinski dnevnik.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

45 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: