Na današnji dan, 8. avgust

Izvor: Beta

Utorak, 08.08.2006.

08:15

Default images
potpisani Londonski sporazum i  ASEAN,  desile se velika pljačka voza i ostavka Niksona, Irak anektirao Kuvajt,
umrli Trajan i Ruvarac, proglašen prvi srpski kralj, osvojen Monblan, rođeni Jakšić, Zapata, Laurentis i Ader, ubijen Krsmanović,
117. Umro rimski imperator Marko Ulpije Trajan, poslednji rimski car koji je vodio osvajačke ratove. Tokom njegove vladavine, od 98, Rimsko carstvo najviše proširilo teritorije, istoričari procenili da je u njemu tada živelo oko 70 miliona stanovnika.

843. Franački vladari, car Lotar I, kralj Ludvig Nemački i kralj Karlo II Ćelavi, u Verdenu sklopili ugovor kojim je franačka država podeljena na zapadni, srednji, kasnije Francuska, i istočni deo, kasnije Nemačka.

1217. Krunisan prvi srpski kralj Stefan Nemanjić, Prvovenčani. Krunu, koju je dobio od pape Honorija III, u Srbiju doneli papski izaslanici.

1567. Španski vojvoda od Albe stigao, kao vojni guverner, u Holandiju s 10.000 španskih i italijanskih vojnika. Njegova vladavina, do 1573, zapamćena po teroru nad holandskim stanovništvom i po delovanju španske inkvizicije.

1786. Francuski alpinista Mišel Gabrijel Pakar i njegov nosač Žak Balma prvi osvojili najviši vrh Alpa i zapadne Evrope, Monblan, visok 4807 metara.

1815. Francuski car Napoleon I Bonaparta krenuo u izgnanstvo na britansko ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu, gde je proveo poslednjih šest godina života.

1832. Rođen srpski pisac i slikar Đura Jakšić, najveći liričar srpskog romantizma i jedan od najdarovitijih srpskih slikara XIX veka. Pored poezije, koja je najvrednija u njegovom književnom opusu, pisao pripovetke i herojske poeme.

1883. Rođen meksički revolucionar Emilijano Zapata. Od 1910, kao vođa meksičkih seljaka, stvarao burnu istoriju Meksičke revolucije pod parolom "Zemlja i sloboda". Ubijen iz zasede u aprilu 1919.

1900. U Bruklinu, u Masačusetsu, počeo prvi teniski turnir Dejvis kup. Pobednik dvodnevnog takmičenja bila ekipa SAD.

1905. Umro srpski istoričar i sveštenik Ilarion Ruvarac, začetnik kritičkog istorijskog istraživanja i veliki protivnik nenaučnog prilaza istoriji i oslanjanja na narodnu tradiciju kao istorijski izvor.

1918. U severeoj Francuskoj počela Amijenska operacija, završna ofanziva savezničkih trupa protiv Nemačke u I svetskom ratu.

1919. Rođen italijanski filmski producent Dino de Laurentis. Značajno doprineo svetskom uspehu italijanske kinematografije posle II svetskog rata. Dobitnik Oskara za filmove "Gorki pirinač" i "Ulica".

1919. Mirovna konferencija Avganistana i Indije završena potpisivanjem mira u Ravalpindiju.

1941. Na Kosmaju, u II svetskom ratu, iz zasede ubijen srpski revolucionar Branko Krsmanović, španski borac, član Glavnog štaba Narodnooslobodilačkog pokreta Srbije i organizator prvih partizanskih jedinica u Šumadiji.

1945. Londonskim sporazumom Velike Britanije, SSSR, SAD i Francuske, kom se kasnije priključilo 19 zemalja, osnovan Međunarodni vojni sud za suđenje nacističkim ratnim zločincima. Na osnovu tog sporazuma vođen Nirnberški proces.

1963. U spektakularnoj Velikoj pljački voza grupa kriminalaca upala u poštanski voz na pruzi između Glazgova i Londona i opljačkala 2,6 miliona funti. Svih 15 učesnika pljačke veka uhapšeno i 1964. osuđeno na 25 do 30 godina zatvora. Jedan od glavnih aktera Roni Bigs uspeo da pobegne iz zatvora i s plenom otputuje u Brazil, gde je živeo do maja 2001, kada se predao Skotland jardu.

1967. Ministri inostranih poslova Indonezije, Malezije, Singapura, Tajlanda i Filipina u Bangkoku potpisali sporazum o osnivanju političko-ekonomske grupacije ASEAN, Udruženja zemalja jugoistočne Azije, kome su kasnije pristupili Bruneji i Vijetnam. 

1974. Predsednik SAD Ričard Nikson objavio, obraćajući se naciji preko televizije, da podnosi ostavku zbog umešanosti u aferu Votergejt.

1990. Irak, sedam dana posle okupacije, anektirao Kuvajt, kao svoju 19. provinciju. Predsednik SAD Džordž Buš poslao trupe u Saudijsku Arabiju, a vojna akcija koja je usledila nazvana Pustinjska oluja.

1994. Lideri Jordana i Izraela otvorili prvi drumski granični prelaz i tako potvrdili prestanak 46-godišnjeg neprijateljstva.

1996. U iznenadnim bujicama koje su se sručile na turistički kamp u Pirinejima, u Španiji, noseći automobile i šatore, poginulo 67 osoba.

2000. Od eksplozije bombe u stanici metroa ispod Puškinovog trga, u centru Moskve, poginulo 12 osoba, 53 teško povređene.

2004. Umro legendarni borac protiv požara na naftnim poljima Red Ader. Teksašanin gasio požare na naftnim izvorima širom sveta.

2005. U Argentini uhapšen Milan Lukić, haški optuženik za zločine protiv čovečnosti u okolini Višegrada, u Bosni i Hercegovini i izručen sudu u  Hagu. Lukić u Beogradu osuđen, u odsustvu, na 20 godina zatvora zbog ratnog zločina otmice i ubistva 16 Bošnjaka iz Sjeverina 1992.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: