Savezni parlament postao srpski

Državna zastava Srbije je svečano, uz intoniranje himne "Bože pravde", podignuta na jarbole ispred zgrade Narodne skupštine.

Izvor: Beta

Nedelja, 23.07.2006.

12:22

Default images

Time je Srbija simbolički završila preuzimanje nadležnosti kao suverena država, na osnovu odluke koju je Skupština Srbije usvojila 5. juna.

Marković je, u obraćanju prisutnima u holu zgrade, podsetio da je projekat zgrade završen pre sto godina, da su, u međuvremenu, prošla dva balkanska i dva svetska rata, da je "prošlo" devet država a da je ta zgrada na Trgu Nikole Pašića u Beogradu danas, prvi put zgrada Narodna skupštine Srbije. "Koliko god da bude zla, ratova i ekonomske bede, ono što danas i sutra radimo i ono što, sa mandatom Narodne skupštine Srbije, pregovaraju naši prestavnici, svi zajedno moramo da razmišljamo o tome šta će biti za sto godina", rekao je Marković.

"Ako je trebalo sto godina da Dom Narodnog predstavništa u centru Beograda postane prvi put zgrada Skupštine Srbije, moramo da vodimo računa da se takve stvari mogu dešavati i u drugim oblastima, ali naša je obaveza da obezbedimo da i kroz sto godina sve ono što pripada građanima Srbije i Srbiji mora i dalje da bude Srbija", rekao je predsednik republičkog parlamenta. On je istakao da će se u dvema salama za sednice, u kojima su prvi put postavljeni srpski grbovi, održavati različite sednice i dodao da će o tome kakve sednice će to biti odlučiti poslanici izmenom poslovnika.

Šef poslaničke grupe G17 Plus Miloljub Albijanić rekao je novinarima da ulazak u zgradu predstavlja institucionalno građenje države i podsetio da država Srbija postoji 1.300 godina. "Naša država jeste prolazila kroz različite faze ali mi imamo tu istorijsku dimenziju državnosti koja je jača od mnogih u regionu", istakao je Albijanić, dodajući da je potrebno da se država sada okrene rešavanju problema građana i građenju države koja Srbiju približava Evopskoj uniji.

Podizanju zastava Srbije na jarbolu ispred Sklupštine Srbije nisu prisustvovali šefovi poslaničkih grupa Demokratske stranke i Srpske radikalne stranke.

Zainteresovani građani danas će, od 12 do 14 časova, moći da razgledaju skupštinsko zdanje.

Istorijat

Ideja o izgradnji parlamenta rodila se 30. novembra 1830. godine kada je na obližnjoj poljani u blizini današnjeg zdanja održana Narodna skupština na kojoj je pročitan sultanov hatišerif, kojim se dozvoljava prava na slobodu srpskom narodu, a knjaz Miloš je dobio pravo naslednog kneza.

Izrada projekta bila je poverena srpskom arhitekti Konstantinu Jovanoviću, koji je skupštinski dom zamislio kao monumentalno zdanje jednodomnog parlamenta, što je odgovaralo tadašnjem Ustavu države. Promenom Ustava došlo je do idejne promene projekta zgrade, a za arhitektu je izabran Jovan Ilkić koji je zdanje zamislio kao dvodomni parlament u duhu akademizma sa elementima visoke renesense.

Skupštinske dvorane smeštene su u bočna krila i simetrično postavljene prema središnjem holu i u njima se od danas nalaze grbovi Srbije. Kamen temeljac za novu zgradu postavio je kralj Petar 27. avgusta 1907. godine. Izgradnja je u nekoliko navrata bila prekinuta, usled balkanskih ratova i austro-ugarskih napada na Srbiju, a tek završetkom Prvog svetskog rata i propašću Austro-ugarske i Otomanske imperije stvoreni su uslovi za završetak radova. Izrada enterijere i nameštaja poverena je beogradskom arhitekti Nikoli Krasnovu.

Skupštinsko zdanje otvoreno je i osvećeno 19. oktobra 1936. godine, ali je Narodna skupština Kraljevine Jugoslavije zgradu koristila samo tri godine. Drugi svetski rat onemogućio je razvoj skupštinskog zdanja koje je u aprilu 1941. godine postalo sedište nemačke komande za jugoistočnu Evropu. Posle završetka rata zgrada je vraćena svojoj prvobitnoj nameni.

Od 1945. godine do danas zgrada je bila predstavnički dom različitih država - Demokratske Federativne Jugoslavije (DFJ), Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ), Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), Savezne Republike Jugoslavcije (SRJ) i Srbije i Crne Gore (SCG). U oktobru 2000. godine, tokom demonstracija zbog nepriznavanja izbornih rezultata na predsedničkim izborima na kojima je poražen Slobodan Milošević, zgrada, gde je bila smeštena Republička izborna komisija, pretrpela je velika oštećenja. Nakon toga zgrada je delimično obnovljena na osnovu projekta Nikole Krasnova iz 1936.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

16 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

1 d

Podeli: