Kada sklopiti novi aranžman sa MMF

Ministar finansija Mlađan Dinkić izjavio je da nema potrebe da Srbija sklapa novi aranžman sa MMF pre novih izbora.

Izvor: B92

Sreda, 17.05.2006.

18:05

Default images

Sa tom ocenom ne slaže se guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić, uz obrazloženje da je sporazum sa MMF-om Srbiji potreban kako bi popravila svoj rejting i nastavila reforme. Ipak, i ministar finansija i guverner složili su se da otplata dosadašnjeg duga MMF-u od 962 miliona dolara treba da počne ove godine.

Ministar finansija tvrdi da sadašnja Vlada jeste za to da Srbija postigne novi aranžman sa MMF-om, ali joj više nisu potrebni krediti, već samo sporazum o ekonomskoj politici. On međutim, kaže da taj posao može da sačeka novu Vladu, i to iz više razloga: "Kao prvo, nismo mogli da krenemo u zaključenje aranžmana pre referenduma u Crnoj Gori. Zatim, obo što je i sam MMF izneo našoj delegaciji u Vašingtonu jeste da oni žele neko vreme da nas ostave da vide kako samo radimo. Nije realno da se eventualni novi aranžman sklopi pre izbora nove vlade, bilo 2007. bilo 2008. godine. I čini mi se da nije ni potrebno".

Međutim, u Narodnoj banci Srbije smatraju da bez novog aranžmana sa MMF-om Srbija gubi vreme za popravljanje svog kreditnog rejtinga. MMF je bio taj koji je vladu stalno pritiskao i da započne privatizaciju javnih preduzeća i da smanji javnu potrošnju.

"Da sam ja na mestu vlade i da znam šta će se dešavati u toj političkoj areni sledećih par meseci, sigurno se ne bih bavio time da sprovedem još deset restruktuiranja, da rešim još neke ključne probleme koji mi sigurno neće doneti dodatne poene. Dakle, ja njih ljudski shvatam da imaju druge prioritete nego da se bi natovare još jedan problem sa MMF-om", kaže Radovan Jelašić, guverner NBS.

Dinkić je podržao inicijativu guvernera da ove godine otpočne prevremena otplata duga MMF-u. Ove godine bi se otplatilo 500 miliona dolara,a do maja iduće godine preostalih 462 miliona dolara. Guverner kaže da je to moguće jer su devizne rezerve dostigle rekordni iznos od osam milijardi dolara, pa ima novca za prevremenu otplatu duga, tako da se ne ugrozi ekonomska stabilnost.

Nastavak populističke politike

Profesorka Ekonomskog fakulteta Danica Popović kaže da nakon prestanka aranžamana sa MMF-om vlada nastavlja populističku politiku koju nema ko da prekine: "Prva stvar koju bi MMF tražio je nastavak privatizacije EPS-a, NIS-a i razvlašćivanje javnih preduzeća iz ruku partijskih funkcionera. Kad bi vlada na to pristala, ostala bi bez ogromnog 'džaka' iz koga finansira svoje članstvo. Sem toga, vlada bi bila prinuđena da nastavi restrukturiranje javnih preduzeća, jer u sporazumu sa Fondom stoji da se ministarstvo finansija obavezalo da se do kraja 2006. privatizuje 75 'belih slonova'. Za sada nema nikoga da ih na to podseti." 

Popovićeva kaže da je očigledno da je vlada odlučila da nastavi sa nereformskom politikom, sa ne-privatizacijom i da lepo završi mandat, pa bez obzira kolika će biti inflacija i uz nadu da će se smanjiti nezaposlenost, što se neće desiti. "To jedino mogu da urade strane investicije koje neće prepoznati da je ovo zemlja bolja od Rumunije, Bugarske, jer to zaista više nije. Ovo postaje crna rupa, gde se više ne zna ni kolika će biti inflacija, ni koliko će biti oporezivanje, gde se pojavila jedna ogromna neizvesnost", kaže profesorka Ekonomskog fakulteta.

Smanjenje poreza na zarade

Ministarstvo finansija Srbije predložilo je smanjenje stope poreza na zarade i poreske olakšice koje treba da doprinesu bržem zapošljavanju mladih i zaštite radnike koji primaju minimalne zarade.

Izmenama zakona o porezu na dohodak građana i o doprinosima planirano je da se smanji stopa poreza na zarade sa 14 na 12 odsto i da se uvede neoporezivi cenzus na zarade u iznosu od 5.000 dinara mesečno. Predloženo je i potpuno oslobađanje od plaćanja poreza na zarade i doprinose na teret poslodavca u roku od tri godine za zapošljavanje pripravnika mlađih od 30 godina, kao i u roku od dve godine za zapošljavanje mlađih od 30 godina, koji su najmanje tri meseca na birou nazaposlenih.

Minimalna osnovica za plaćanje doprinosa, kako je predloženo, trebalo bi da se smanji sa 40 na 35 odsto od prosečne plate.

Te izmene, kako je na konferenciji za novinare objasnio ministar finansija Mlađan Dinkić, trebalo bi da rasterete poreske obveznike za 31,5 milijadi dinara, zatim da obezbede veće poresko rasterećenje radno intenzivnih grana i nerazvijenih regiona.

Ubuduće bi prosečno poresko opterećenje na neto zarade umesto sadašdnjih 73,1 odsto bilo 62,7 odsto.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: