Osumnjičeni terorista saslušan

Marokanca Abdelmadžida Bušara, osumnjičenog za učešće u terorističkim napadima u Madridu, saslušao je dežurni istražni sudija.

Izvor: B92, Beta

Četvrtak, 18.08.2005.

10:41

Default images

On je posle saslušanja u Palati pravde prebačen u Centralni zatvor u Beogradu. Istražni sudija Okružnog suda u Beogradu Branislav Pantelić izjavio je da je saslušao Bušara i odredio mu ekstradicioni pritvor u trajanju od godinu dana.

Pantelić je rekao da je Bušar uhapšen po međunarodnoj poternici okružnog suda u Madridu, koji ga sumnjiči da je učestvovao u terorističkim napadima 11. marta 2004. godine u Madridu, kada je poginula 191 osoba. On je objasnio da ekstradicioni pritvor može da traje do godinu dana, s tim što će se odluka o Bušarovom pritvoru preispitivati svaka dva meseca, odnosno dok se ne ispune uslovi da bude izručen Španiji.

Kako je saopštio MUP Srbije, Bušar je uhvaćen pošto nije imao nijedan identifikacioni dokument, pa je priveden sudiji za prekršaje, koji mu je odredio kaznu zatvora. Policija je prosledila članicama Interpola upit za identifikaciju, a Biro Interpola u Madridu je potvrdio identitet na osnovu otisaka prstiju.

Tokom dana, na konferenciji za novinare, ministar policije Dragan Jočić je rekao da je istržni sudija Bušaru odredio prtivor u trajanju od 20 dana, posle čega stavljen u azil i pod neposredni sudski nadzor. Jočić je rekao da je Bušar uhapšen jer nije imao dokumenta, a izazvao je sumnju policajaca, jer je bio "isuviše dobro obučen za nekog ko putuje bez putnih isprava".

Prema njegovim rečima, odmah su preduzete mere za proveru njegovog identiteta, a pre tri dana MUP je dobio potvrdu da se radi o čoveku koji je umešan u teorističke napade u Madridu marta prošle godine.

Protiv Bušara je raspisana međunarodna poternica, a osumnjičen je da je pobegao iz stana u predgrađu Madrida, neposredno pre upada španske policije 3. aprila 2004. godine, koja je tragala za teroristima koji su organizovali napade na madridsku železnicu. Ministar unutrašnjih poslova Španije Hose Antonio Alonso juče je potrdio da je Bušar jedini preživeli iz terorističke grupe.

Odluka o izručenju

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava danas je diplomatskim putem obavestilo špansko Ministarstvo inostranih poslova o hapšenju Bušara. Ministar Rasim Ljajić rekao je agenciji Beta da ne postoji rok za izručenje Bušara i da će ceo postupak verovatno trajati nekoliko nedelja.

Španija, koju je i Interpol obavestio o hapšenju Bušara u Beogradu, treba da podnese zahtev SCG za izručenje i dokumente o tome za šta se on tereti. Okružni sud u Beogradu potom donosi odluku o izručenju, na koju uhapšeni ima pravo žalbe, a konačno rešenje potpisuje Ljajić. Optuženi ima pravo žalbe, što dodatno može da odgodi ekstradiciju.

Bušar će ostati u pritvoru dok Španija ne uputi zahtev za izručenje, posle čega počinje procedura ekstradicije. Šef Interpola za SCG Miloš Oparnica izjavio je da je ta procedura komplikovana, jer se posle upućivanja zahteva proverava njegova ispravnost, a zatim ministar za ljudska i manjinska prava SCG Rasim Ljajić odobrava ekstradiciju, preneo je RTS. Oparnica je rekao da sam proces može dugo da traje, jer osumnjičeni može da se žali na rešenje.

Slučajevi građana SCG

Specijalci MUP-a Srbije privode osumnjièenog (APTN)
Do sada je bilo različitih odluka o izručenju. Izvori iz MUP Srbije navode Fonetu da, kada se radi o građanima SCG, ono ne mora biti obavezno ili da se, s druge strane, procedura može drastično ubrzati.

Kanadski sud je pre dve godine odbio zahtev za izručenje pripadnika paravojne formacije "Škorpioni" Dejana Demirovića, optuženog za ubistvo civila u Podujevu u martu 1999. godine. Obrazloženje Otave je bilo da SCG nije dostavila adekvatne dokaze iz sudskog predmeta koji bi izručenje opravdali.

Ministar pravde Grčke je sredinom prošle decenije neposredno pred smenu potpisao rešenje o ekstradiciji Beogradu Darka Ašanina, iako je on bio optužen za ubistvo jednog albanskog emigranta u Belgiji i ta zemlja je tražila njegovo izručenje. Grčka je nalog za Ašaninovu ekstradiciju povukla, ali tek pošto je on poleteo avionom za Beograd. Ašanina je Srbija tražila zbog nekog sitnog krivičnog dela i on je po izručenju pušten na slobodu, a kasnije je ubijen.

"Ekspresna" ekstradicija zabeležena je i u maju 2001. godine, kada su vođe "Zemunskog klana" Dušan Spasojević i Mile Luković, sa braćom Milošem i Aleksandrom Simovićem i Vladimirom Milisavljevićem izručena Beogradu iz Francuske odmah nakon hapšenja. Formalni razlog hapšenja bilo je posedovanje laznih pasoša, a stvarni otmica biznismena Miroslava Miškovića, što je u svojoj knjizi nedavno obelodanio bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije Dušan Mihajlović. Tada su i u Nacionalnom birou Interpola u Beogradu bili začuđeni brzinom izručenja.

Radovanović: Srbija mora da se uključi u borbu

Direktor Instituta za kriminološka istraživanja, Dobrivoje Radovanović, kaže da su zemlje zapadne demokratije, opredeljujući se za prijateljske odnose sa Bosnom, Albanijom, Albancima na Kosovu, možda nehotice stvorili centar ekstremnog islamizma, koji sada služi kao mesto oko koga će se okupljati islamski teroristi u Evropi:

"Na taj način oni imaju neku logističku podršku u Evropi. Jako je teško da iz Islamskih zemalja u Aziji ili Africi, dođete u Evropu bez neke usputne stanice. Druga stvar je činjenica da je on uhapšen ovde, što znači da oni koriste pogodnosti našeg zakonskog sistema, odnosno pravosudnog sistema, odnosno  slabijih zakonskih rešenja, teškoća u sprovođenja zakona, neefikasnosti organa gonjenja, otkrivanja, i da dobar deo njih može prolaziti preko ove teritorije.“

Radić: Bez delovanja Al Kaide u Srbiji

Vojni analitičar, Aleksandar Radić, smatra da hapšenje marokanskog državljanina osumnjičenog za terorizam, ne znači da na teritoriji Srbije postoji organizovano delovanje Al Kaide: "Ne treba očekivati da će rizik po Srbiju biti bitno povišen. Ne verujem da postoji direktan rizik od odmazde, znači od neke ideje da je sada potrebno kazniti Srbiju zato što ga je uhapsila.“

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

22 Komentari

Možda vas zanima

Svet

16.700 vojnika raspoređeno: Počelo je...

Filipinske i američke trupe počele su danas vojne vežbe "Balikatan" u Filipinima, koje će trajati do 10. maja, a uključivaće i pomorske vežbe u Južnom kineskom moru, na čije teritorije polažu pravo i Kina i Filipini.

12:24

22.4.2024.

1 d

Podeli: