Vazdušni napadi snaga NATO-a počeli su oko 19.30, a tadašnja vlast, na čelu sa Slobodanom Miloševićem, proglasila je ratno stanje.
Bombardovanje je trajalo 11 nedelja, a završeno je 9. juna potpisivanjem Kumanovskog sporazuma i usvajanjem Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Tim aktima bilo je predviđeno povlačenje Vojske Jugoslavije sa Kosova, gde su zatim raspoređene međunarodne vojne trupe.
U bombardovanju su teško oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture. Prema različitim procenama, poginulo je između 1.200 i 2.500 ljudi.
O materijalnoj šteti izneti su različiti podaci. Tadašnje vlasti u Beogradu procenile su štetu na oko 100 milijardi dolara i tražile od članica NATO-a da je nadoknade, dok je grupa ekonomista G17 štetu procenila na 29,6 milijardi dolara.
Prema podacima UNHCR-a, Kosovo je od dolaska mirovnih snaga napustilo oko 230.000 Srba i Roma, a na Kosovo se vratilo oko 800.000 izbeglih Albanaca. U mnogim incidentima u istom periodu ubijeno je, prema albanskim izvorima, oko 500 ljudi, ranjeno više desetina i oteto njih 200. Prema srpskim izvorima, od početka bombardovanja do danas kidnapovano je oko 1.500 nealbanaca.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 26
Pogledaj komentare