Zastareli slučajevi: Kada novinari istražuju ubistva kolega

Lepo je i dobro setiti se ubijenih novinara na dan komemoracije. Ali Veran Matić se prezrivo osmehuje na to. To jednostavno nije dovoljno, navodi se u izveštaju Uneska.

Izvor: B92

Utorak, 04.07.2017.

17:29

Zastareli slučajevi: Kada novinari istražuju ubistva kolega
Foto: Thinkstock

Zahvaljujući njemu koji je otišao mnogo dalje od toga, tri zvaničnika državne bezbednosti su sada u zatvoru zbog ubistva novinara koje se desilo pre više od 15 godina, a pravda je bliža i u drugim sličajevima.

Smatram da je prilično apsurdno da obeležavamo godišnjice ubistava naših kolega, i da tim povodom pozivamo vlasti da reše ove slučajeve. To se nikada neće desiti, ukoliko je to sve što radimo,” kaže on.

Matić je srpska legenda, i zbog svoje hrabre nezavisnosti i zbog svog rada na sastavljanju komisije koju čine novinari, policajci, pripadnici službe bezbednosti, koja se bori protiv kulture nekažnjivosti za ubistva novinara – dajući podršku pravosudnim organima da stvari u skladu sa zakonom isteraju do kraja – model koji se sada kopira i u drugim zemljama bivše Jugoslavije.

Rešio sam da predložim snažniju inicijativu mojim kolegama novinarima, da uzmu aktivno učešće u istragama, da snagom javnosti utiču na dinamiku istraga,, kao i da pokušamo da shvatimo šta je bio problem i zašto su ovi slučajevi ostali nerešeni,” rekao je Matić.

Veran Matić je glavni i odgovorni urednik i predsednik srpske radio i tv stanice i web portala B92 od njenog osnivanja 1989. Dobitnik je mnogih nagrada uključujući i Godišnju nagradu Komiteta za zaštitu novinara 1993, Memorijalnu nagradu Olof Palme Fonda za profesionalno novinarstvo i promociju međunarodnog razumevanja, Ilari Alpi nagradu, i MTV Free Your Mind nagradu.

Međunarodni institut za štampu ga je proglasio jednim od pedeset Svetskih heroja slobode štampe. Francuska ga je odlikovala Vitezom legije časti.

Ali njegova najvažnija zaostavština bi moglo biti osnivanje i predsedavanje Komisijom za istraživanje ubistava novinara u Srbiji.

Komisija, osnovana 2013. godine, kao zvanično vladino telo, i sastoji se od novinara i novinarskih udruženja, policajaca i pripadnika srpske skužbe bezbednosti. Ona prati pretnje i slučajeve nasilja prema novinarima i obezbeđuje da se nerazrešeni slučajevi ne zaborave.

Rad Komisije je već rezultirao razrešenjem jednog od najpoznatijih ubistava novinara u Srbji: ubistva Slavka Ćuruvije 1999. godine, koji je bio osnivač i glavni urednik Dnevnog telegrafa, prvog privatnog dnevnog lista u Srbiji.

Komisija takođe radi na iskorenjivanju uslova koji su doveli do nekažnjavanja: edukuje tužioce, sudije i predstavnike policije o novinarskim standardima, važnosti ove profesije, njihovim pravima i poštovanju slobode izražavanja. U isto vreme, edukuje novinare o zakonodavstvu i profesionalnim standardima.

A Komisija takođe vidi svoju ulogu i u edukovanju javnosti, da bi se izgradilo razumevanje vrednosti nezavisnog novinarstva, i na koji način napadi na novinare u stvari predstavljaju napade na samo društvo. Među drugim inicijativama, medijska kampanja komisije iz 2014. godine o ovim pitanjima, podržana je od strane Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju u Evropi, dobila je i Bronzanog lava na Međunarodnom Festivalu Kanski lav.

Ali rad Komisije vezan za istraživanje Ćuruvijinog ubistva je ono što je privuklo najveću pažnju. U vreme njegovog ubistva, u aprilu 1999, Dnevni telegraf je bio najtiražniji štampani list u zemlji i neposredno pre ubistva je bio zabranjen od strane režima tadašnjeg predsednika Slobodana Miloševića zbog kritičkog izveštavanja.

U 2013, novoformirana Komisija je dala dodatni podsticaj da državni organi okončaju slučaj ubistva Ćuruvije i druga dva novinara, Milana Pantića i Dade Vujasinović.

Nakon godinu dana istrage, podignuta je optužnica protiv četiri bivša pripadnika državne bezbednosti. Trojica su u zatvoru, a jedan je u bekstvu.

U optužnici se kaže da je Ćuruvija ubijen zbog njegovih „javnih izjava u zemlji i u inostranstvu, kritika na račun nosilaca političke moći, mogućnosti da utiče na javno mnjenje i akcije opozicije društvenih snaga, u ime očuvanja postojeće vlade“.

Drugim rečima, ubijen je zato što je radio svoj posao.

Suđenje koje je počelo 1. juna, 2015. se nastavlja.

Srpska Komisija je prva za koju Matić smatra da će postati međunarodna mreža takvih tela, regionalnih i globalnih nastojanja u kojima će učestvovati novinari, policajci, svakako i tužioci i sudije, sa ciljem eliminisanja kulture nekažnjavanja koja je omogućila ubicama novinara da izbegnu kaznu i suđenje.

Srbija je obezbedila model ovog tela, a Balkan je poligon za njeno delovanje, mesto gde nasleđe rata i podela obezbeđuje sijaset slučajeva nekažnjavanja, i gde se pretnje nastavljaju. Izveštaj HRW-a za 2015. godinu pruža pravu sliku okruženja u kojem se novinari, urednici i medijski vlasnici suočavaju sa pretnjama, napadima i drugim vrstama zastrašivanja u zemljama regiona. Matić i sam radi pod obezbeđenjem.

Druga Komisija je osnovana u Crnoj Gori, 2013. Predsednik Komisije je Nikola Marković, glavni urednik dnevnih novina Dan, čiji vlasnik i bivši urednik Duško Jovanović je ubijen 2004. godine.

Slična inicijativa se priprema i na Kosovu (pod Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija), uz podršku OEBS-a i predsednika Kosova, u svrhu istraživanja 13 nerešenih slučajeva ubistava, koja datiraju iz 1998. godine.

Regionalna saradnja je ključna za uspeh istraga, kaže Matić. Slučajevi ubijenih novinara u bivšoj Jugoslaviji su sada pod nadležnošću novoformiranih država koje su učestvovale. „Iz ovog razloga je teško istraživati ova ubistva odvojeno,” rekao je on.

Na primer, Matić je ukazao na ubistvo Ive Pukanića u Hrvatskoj, 2008, vlasnika novine Nacional, i Nika Franjića, njegovog marketinškog menadžera.

On veruje da je Pukanić bio „likvidiran od strane profesionalnih ubica iz Srbije i Bosne, u saradnji sa hrvatskim kriminalcima, dok je ubistvo naručeno iz treće zemlje, a sve je u vezi sa duvanskom mafijom koja je radila u četvrtoj zemlji,” kaže Matić.

Hrvatski sud je osudio šestoro ljudi za ubistvo, ali sud nije bio u stanju da odredi nalogodavca ubistva. Trojici od te šestorice je takođe suđeno u Srbiji, gde je jedan osuđen, a dvojica su oslobođena.

Matić se nada da komisije u regionu samo početak.

Moramo da nastavimo sa osnivanjem institucija za zaštitu novinara na nacionalnom nivou u mnogim zemljama, ostvarivanjem veza među ovim institucijama, i njihovim povezivanjem sa drugim sličnim institucijama Saveta Evrope, i sa međunarodnim novinarskim udruženjima da bi se stvorile međunarodne i regionalne mreže za zaštitu novinara,” zaključuje on.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: