"Kap u moru" za mir: Izvinjenje mladih Hrvata zbog "Oluje"

Hrvatske Inicijativa mladih za ljudska prava je podnela peticiju u znak izvinjenja žrtvama Oluje i njihovim porodicama

Joco Glavaš, predstavnik Inicijative, u razgovoru za Tanjug kaže da se nada da ova situacija neće eskalirati u nekakvom lošem smeru i da će se smiriti nakon predizborne kampanje u Hrvatskoj.

Ocenjujući da je 21 godinu nakon rata sada možda i najozbiljnija situacija i da su trenutno najveće tenzije, Glavaš smatra da države nimalo ne sarađuju i nisu se saglasile o istoriji i nedavnoj prošlosti.

Kaže i da se svake godine u leto, pred obeležavanje Oluje, a pogotovo ove godine zbog predizborne kampanje u Hrvatskoj, zaostrašava retorika i stanje postaje sve ozbiljnije.

Posebno zabrinjava, kako navodi, što Hrvatska i dalje nije uputila nikakavo službeno izvinjenje svima onima koji su u akciji hrvatske vojske i policije "Oluja" izgubili bližnje, koji su opljačkani, proterani i koji ne mogu da se vrate u Hrvatsku.

Svake godine, navodi, Inicijativa mladih za ljudska prava učini neki oblik izvinjenja, a ove godine je, pošto je opet izostalo zvanično izvinjenje Hrvatske, odlučila da pokrene i peticiju.

Njihova peticija nije preterano uznemirila hrvatski establišment, ali jeste mnoge savesti.

"Pokažimo lice Hrvatske kojem je stalo do pravde i koje izražava solidarnost sa žrtvama", navela je Inicijativa, a Glavaš ističe da je svestan kako je to što su uradili "kap u moru", ali poručuje da neće odustati.

On smatra veoma važnim i da se u ovakvim okolnostima mladi u regionu bolje upoznaju, da shvate da imaju iste probleme, želje i interese, a da ih jedino politika i istorija na neki način razdvajaju.

"Kada bi se mladi mogli okupiti na jednom mestu, oni bi mogli napokon početi da diskutuju i videti kako imaju neke različite perspektive i ujednačiti svoje stavove", rekao je Glavaš.

Sada se, navodi, radi na tome da Hrvatska potpiše deklaraciju Mreže Inicijative mladih za ljudska prava o otvaranju kancelarije za saradnju mladih, koju je u julu u Parizu potpisala većina država bivše Jugoslavije.

"Razmene mladih su vrlo bitne kako bi mladi napokon počeli putovati u regionu, upoznavati se jedni sa drugma, shvatiti da imaju iste probleme, želje, interese, da je jedino politika i istorija to što ih na neki način razdvaja", kaže Glavaš.

Da su nestabilna politička situacija i predizborna kampanja razlog jačanja desničarske politike i rasta antagonizma između Hrvatske i Srbije, uvereni su i mladi iz srpskog ogranka Inicijative mladih za ljudska prava.

Ivan Ðurić, programski koordinator, podseća da tenzije između Srbije i Hrvatske postoje već duže vreme, što je prošle godine kulminiralo jednodnevnim zatvaranjem granice s hrvatske strane.

"To je bilo predizborno vreme u Hrvatskoj, kao i sada", podseća i Ðurić i ukazuje da Srbija istovremeno već više meseci ima tehničku vladu:

"Čini mi se da izbori desničarsku politiku i politiku antagonizma između dve države zapravo potpaljuju", rekao je Ðurić.

Prema njegovim rečima, odrastaju generacije mladih koje su zadojene mržnjom, a ne poznaju nikoga na drugoj strani:

"Zbog barijera koje su nastale kao posledica ratova, mladi nisu imali priliku da putuju po regionu, da se međusobno upoznaju, već sliku o svojim susedima grade na osnovu onoga što se čuje u javnom prostoru, u kojem najviše ima poruka mržnje, u kojem od svog naroda pravimo jedine žrtve, a da su svi drugi zločinci...", kaže Ðurić.

Put ka izgradnji odnosa u regionu koji će da obezbede dugoročan mir na našim prostorima nalazi se u međusobnom upoznavanju mladih i formiranju mišljenja na osnovu ličnog iskustva, podvlači Ðurić, kao i Glavaš.

"Pomirenje u regionu nije moguće ukoliko se mi ne suočimo sa onim što se desilo tokom devedesetih, ukoliko ne budemo upoznati sa činjenicama, i ukoliko se naše države koje su predvodile ratove, i zapravo činile zločine, ne priznaju to, ne upute izvinjenje žrtvama, i ne počnu ozbiljno da rade na sudbinama nestalih osoba i reparaciji žrtvama i stavljanje žrtava u prvi plan", rekao je Ðurić.

On je naglasio da Inicijativa mladih za ljudska prava nastoji da u svakoj državi u kojoj postoji ukaže na odgovornost političkog i vojnog vrha svoje zemlje.

"Naša regionalna mreža čini da to daje jedan regionalan kontekstualni pristup. Mislimo da je on sveobuhvatan i da je najbolji pristup koji možemo da imamo", zaključio je Ðurić.