Mandat predsednika Srbije koga su građani izabrali traje pet godina i počeće danom polaganja zakletve u parlamentu.
Republička izborna komisija će izdati uverenje o izboru za predsednika Srbije odmah posle objavljivanja konačnih rezultata, a krajni rok za objavu rezultata je četvrtak, 7. februar u 20 časova. Jedna ličnost može biti predsednik Srbije najviše u dva mandata.
Ovlašćenja predsednika Srbije propisana su Ustavom Srbije, donetim u jesen 2006. godine, i najšira su u oblasti odbrane, spoljne politike i pri izboru sudija Ustavnog suda.
Razrešenje predsednika Republike u parlamentu može da predloži najmanje jedna trećina poslanika, ako smatra da je povredio Ustav, a postupak za razrešenje se pokreće većinom glasova svih poslanika.
Predsednika Republike, u slučaju sprečenosti, zamenjuje predsednik Narodne skupštine, ali najduže tri meseca.
Predsednički izbori su prvi od uspostavljanja samostalne države Srbije i usvajanja novog Ustava u novembru 2006. godine. To su bili peti predsednički izbori od 2000. godine i deveti od uspostavljanja višepartijskog sistema 1990. godine.
Nadležnosti uređene Ustavom
Osnovne dužnosti predsednika će biti da izražava državno jedinstvo Republike i predstavlja je u zemlji i inostranstvu.
Ustavom je utvrđeno i da predsedničke nadležnosti obuhvataju proglašavanje zakona i predlaganje parlamentu kandidata za predsednika Vlade.
Predsednik Skupštini predlaže i nosioce funkcija u skladu sa Ustavom i zakonom, ukazom postavlja i opoziva ambasadore Srbije na osnovu predloga vlade, prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika, daje pomilovanja i odlikovanja.
Predsednik Republike, u skladu sa zakonom, komanduje Vojskom, postavlja, unapređuje i razreševa oficire Vojske Srbije.
Zakonom o predsedniku Republike precizirane su nadležnosti predsednika u odnosu na Skupštinu.
Pre svega, predsednik predlaže parlamentu kandidata za predsednika Vlade kad god se bira nova Vlada, ali parlamentu treba da predloži onog kandidata koji može da obezbedi izbor Vlade.
Predsednik Skupštini može vratiti izglasan zakon na ponovno odučivanje, ako smatra da nije u saglasnosti sa Ustavom, ili da je u suprotnosti s međunarodim ugovorima ili opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava, odnosno da neku oblast ne uređuje na odgovarajući način.
Predsednik, međutim, ne može vrati zakon o kome su se građani izjasnili na referendumu.
Na obrazloženi predlog vlade, predsednik može da raspusti Skupštinu, a dužan je da to sam uradi u određenim slučajevima.
Predsednik je, na primer, dužan da raspusti Skupštinu ako ona u roku od 90 dana od dana svog konstiusanja ne izabere vladu, ili u roku od 30 dana ne izabere vladu od kada je prethodnoj prestao mandat.
U oba slučaja, on ukazom o raspuštanju Skupšitne raspisuje izbore za narodne poslanike.
Predsednik ne može da raspusti Skupštinu dok traje ratno ili vanredno stanje.
Narodna skupština i vlada dužne su da predsednika Republike obaveštavaju o radu i određenim pitanjima iz svoje nadležnosti, kao što je i predsednik dužan da obaveštava parlament ili vladu na njihov zahtev o pitanjima iz svoje nadležnosti koja su za njih bitna.
Ustavom i zakonom predviđeno je da predsednik ne može obavljati drugu javnu funkciju ili profesionalnu delatnost.