Socijalna pomoć? Zaradi

Nekako neopaženo prošla je vest da je Vlada Srbije donela Uredbu po kojoj će svi radno sposobni korisnici socijalne pomoći morati da rade ili se obrazuju da bi ostvarili to pravo. „Socijalna pomoć neće biti pomoć nego zarada”, tumači ovu genijalnu zamisao ministar za rad itd. Aleksandar Vulin koji je radnu obavezu za nezaposlene predstavio pod ambicioznim imenom „Individualni plan aktivacije”.

Info

Izvor: Boško Jakšiæ

Nedelja, 16.11.2014.

10:02

Default images

Jasno je da zemlja Srbija nema para, i da socijalna pomoć u državi kojoj je neophodna socijalna pomoć ne može da bude bog zna šta, ali šta to kaže Crni Vitez? Kaže da nekih vidova socijalne pomoći više neće biti. Moraće da se zarade. Onima koji odbiju zaduženje koje im odredi Centar za socijalni rad pomoć će najpre biti umanjena, a ako odbiju po drugi put biće ukinuta.

Prema statistici, svaka deseta osoba u Srbiji – više od 700.000 – dobija neku vrstu socijalne pomoći: dečiji dodatak, dodatak za tuđu negu i pomoć, novčanu socijalnu pomoć. Nezvanične procene govore da se broj korisnika svakog meseca uvećava za 1.300 osoba, što republički budžet ove godine košta 26,8 milijardi dinara.

Socijala bi, posebno u vremenima krize, trebalo da bude poslednji bedem pred opštim osiromašenjem. Krunski dokaz humanosti društva koje je svesno da mora da sačuva one koji su bez sopstvene odgovornosti ostali bez posla.

Lepo je što je vlada odlučila da se socijalna davanja neće smanjivati, ali kakav to utisak ostavlja vlada ako očekuje da se socijalna pomoć „zaradi” dok odlaže da otpusti hiljade iz preko svake mere naduvanog javnog sektora? Ispada da je najlakše udariti po „žrtvama tranzicije”.

Pomoć za prvo dete ili trudnicama već je smanjivana. U Beogradu i Kragujevcu dvostruko je niža pomoć za nezaposlene porodilje. U aprilu je ukinuta pomoć za trojke, četvorke ili petorke čijim su roditeljima jednom godišnje, od 2004, uplaćivane po dve ili tri prosečne plate.

Da li to znači da će deca, koja čine čak 28 odsto korisnika pomoći, morati da rade da bi zaradila dečiji dodatak, kako oporo pita „Njuz net”? „On (Vulin) smatra da će ova mera onemogućiti decu u zloupotrebi svog položaja i smanjiti broj nezaposlenih.”

Da nije tužno, bilo bi smešno. I to u zemlji u kojoj je prošle godine rođeno samo 65.554 bebe – što je najmanji broj živorođenih u jednoj godini na teritoriji naše zemlje od početka 20. veka!

U vreme dok nikome na pada na pamet da snizi astronomske nadoknade za članstva u nekim upravim odborima javnih preduzeća, u Rumi je zatvoren dnevni boravak za decu sa posebnim potrebama! Zatvaraju se narodne kuhinje. Ukinuta je subvencija od 10 odsto na koju su imali pravo podstanari i porodice sa stambenim kreditom uz subvenciju države. Više je nego sramno uskratiti prevoz koji je država organizovala slabovidima do škola ili radnih mesta.

Umesto da traži progresivno oporezivanje i naplatu 400 miliona evra tajkunskog poreskog duga, vlada zahteva da radom zaradiš socijalu! Ako je zarada, onda to više i nije pomoć. Ako je zarada, da li za nju važi propisani zakonski minimum? Da li će se na tu zaradu uplaćivati radni staž? Šta ako se neko povredi na tom radu?

Zašto se odmah „seče” pre nego što se obavi obimna analiza korisnika pomoći? Ne mislim da u Srbiji nema mnogo vaćarenja, poput onih lažnih invalidskih penzija koje su nedavno otkrivene.

Zar pre ukidanja prevoza slabovidima nije bolje proveriti da li oni koji već godinama primaju socijalu to stvarno i zaslužuju. Neki rade na crno, neki bračni parovi se namerno ne venčavaju da bi majka imala samohrani status, a živi sa decom i nevenčanim suprugom pod sopstvenim krovom itd.

Statistika još kaže da su mladi od 18 do 25 godina – kategorija koju nezaposlenost najviše pogađa – zastupljeni sa 10 odsto u ukupnom broju korisnika socijalne zaštite, a da ih najviše, 46 odsto, pripada grupi između 26 i 64 godine starosti. Da li neko zaista misli da većina njih ne želi da radi, već da lenčari kod roditelja dosađujući i bogu i ljudima ili da uz tablić ispija pivo? Nije država dužna da im nađe posao, uzvraćaju iz vlade. Neka pokrenu neki sopstveni biznis.

Zvuči racionalno – u teoriji. Država treba sve manje da bude poslodavac, ali država je dužna da obezbedi opšti milje u kome ćete moći da se zaposlite. To je ono što se zove tržište rada. Ne može država da šest meseci podstiče malu privredu, a onda promeni poresku politiku i one sa inicijativom vrati na prosjački štap, ili ih otera u sivu ekonomiju koja godišnje košta 250 miliona evra.

Šta će biti sa stručnima i radno sposobnima, a i oni su među 770.000 prijavljenih u Nacionalnoj službi za zapošljavanje? Zubnom tehničaru bez posla ponudiš da radi na vađenju krompira u Padinskoj Skeli. On odbije, ponudiš mu još jednom i onda ga brišeš sa liste.

Suština socijalne pomoći u EU je da država nalazi posao, u skladu sa obrazovanjem i stručnom spremom. Ko je ovde, ako nisu razne vlasti, primorao ljude sa diplomama da taksiraju ili rade fizičke poslove pošto su njihova radna mesta data partijskim poslušnicima sa osnovnom školom?

Ne mogu da se ne otmem utisku da je Vulinova uredba za premisu imala onu narodnu: za budalu uvek ima posla.

Institucija društveno-korisnog rada, raspitao sam se, do sada je u našem pravnom sistemu postojala samo kao krivična sankcija – i to dobrovoljna jer neko ima pravo da bira da li će da radi ili da bude u zatvoru. Da li ćeš umesto četiri meseca zatvora ili novčane kazne, uzeti metlu u ruke da čistiš ulice? Kao u Subotici.

Čitam da se u pozivu opštine Kikinda nezaposlenima navodi da će izgubiti ono što im opština daje kao socijalnu pomoć ako ne donesu ašove, lopate i metle na propisano mesto, a ako ne dođu, onda mora neko iz porodice da ih zameni. Liči na prinudni rad, koji je zakonom zabranjen.

Uzalud Komitet pravnika za ljudska prava zahteva da se ova uredba stavi van snage. „Zarađivanje” socijalne pomoći je direktno kažnjavanje naroda koji je već dovoljno kažnjen nezaposlenošću i nemaštinom. Kada Vulin misli da najbolje zna šta je dobro za ugrožene, završi se tako što su ugroženi još ugroženiji.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

20 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: