| |
|
|
| Slaviša Lekić, Danas |
Pravda za Miškovića |
| 30. oktobar 2009. |
Kao i svako jutro i ovu je priču najbolje početi uz kafu. Sedim, dakle, u „Costa caffeu“. Ispred mene, prelistane novine: Večernje novosti, Press, i Vreme. Po izgužvanoj hartiji, mrvice od netom pojedenog sendviča: „Yuhorova“ šunka, bogato prelivena majonezom „Sunce“!
|
Na ulici krkljanac: bezbroj mladih osoba odevenih u kolekcije Zara, Massimo Dutti ili Stradivarius zuje između BMW-a, hondi i fiata koji se valjaju prljavim asfaltom (verovatno ga je postavilo Preduzeće za puteve Beograd).
Pogled mi luta kroz staklo i zastaje na ciglama osiguravajuće kuće Delta Generali: to mora da je stručni rad „Toze Markovića“. Na fasadi „Maxija“, nešto niže, - grafit: „Kosovo je Srbija, sve ostalo je Delta“.
Plaćam račun karticom American expres koju mi je izdala Banca intesa. Žurim, kasnim na film: u tržnom centru „Delta City 67“ ušuškan je lep multipleks bioskop.
Sve je iz ove prethodne priče, na neki način - Deltino. Izuzev, na svaki način - mene. Na ličnu(ne)sreću, nisam pripadnik vojske od preko 20 hiljada zaposlenih u nekoj od Deltinih firmi - kćeri, sestara, majki koje će, samo u ovoj godini, na ime raznih obaveza u budžet Republike Srbije uplatiti oko 200 miliona evra.
Iako je uspon kompanije Delta primer vredan izučavanja u školama, primetno je nesaglasje oko toga treba li taj „case study“ izučavati isključivo na fakultetima za menadžment.
Mada je sasvim izvesno da je Miroslav Mišković, kao uspešan komunistički privrednik, rano „tipovan“ kao značajan kadar u piramidi Miloševićeve vlasti, ovaj Kruševljanin je biznis oduvek smatrao profitabilnijim od politike. No, da bi odoleo iskušenju, moraš mu podleći: tokom 1990. godine Mišković je, ipak, kratko bio potpredsednik Vlade Srbije. Legenda kaže da je nakon šestomesečnog izleta u politiku iznajmio sobu u hotelu „Slavija“ u Beogradu, osnovao uvozno-izvoznu firmu Delta M i ubrzo zaradio prvi milion („Više na tuđu glupost, nego na sopstvenu pamet“, reći će Mišković jednom prilikom).
Bilo je onih koji su tvrdili da se Delta razvila na temeljima urušenog Geneksa, a još više zlih jezika koji su mu prebacivali „otkupljivanje“ izvozne robe putem jeftinih kredita od mentora iz državnih banaka. Zasigurno najveći projekat bio mu je osnivanje Delta banke u koju je, pričali su neskloni mu, masovno deponovan „državni novac“.
Kako god: politički uspon Miloševića i rast profita Miškovića bili su neodvojivi - kao zvuk i odjek. Ma koliko poricao privilegovan položaj za vlasti Miloševića, Mišković je posle 5. oktobra ipak morao da plati izvesnu sumu (1,6 miliona evra, spekulisali su mediji) na ime ekstraprofita.
Uprkos reputaciji, Delta je dolaskom demokratskih vlasti prosto - eksplodirala. Mišković je, baveći se bankarstvom, osiguranjem, nekretninama, gradnjom i drugim visokoprofitabilnim poslovima, postao vodeći igrač čak u regionu; trguje sportskom opremom, kozmetikom, automobilima, robom široke potrošnje; kompanije u sastavu Delta holdinga kupile su nekoliko maloprodajnih mreža, velikih poljoprivrednih kombinata i kontrolne pakete akcija zamašnog broja jakih kompanija; Delta je vlasnik „Obuće“ Beograd, novosadskog „Interservisa“, beogradskog auto-remontnog preduzeća „Autokomanda“ i prestižne zgrade Invest banke na Terazijama. Delta holding odavno stvara više od deset procenata srpskog društvenog proizvoda. Sam „Miško“ je dugo u vrhu svih lista najbogatijih stanovnika Evrope.
„Takvi smo kakvi smo, bolje od nas nemate“, obratio se, jednom davno, Mišković Čaršiji. Nema racionalnog obrazloženja zašto je to tako. Možda je sudbina! Uspeh - to je već neporecivo.
Ali, svaki uspeh rađa zavist i otpor Čaršije. Pa, kad Čaršijom prostruji vest da rad i ove Vlade koordinira izvesni biznismen, svi se sete - Miškovića. Kad Veran Matić progovori o pretnji da će B 92 „biti uništen“, koju je u Predsedništvu Srbije, na večeri u čast američkog predsednika, izrekao izvesni predstavnik krupnog kapitala, u fokusu Čaršije je - Mišković. Kad se nova tura subvencionisanih stambenih kredita dovede u vezu sa kupovinom stanova gotovo isključivo u Deltinom naselju Belville, Čaršija lansira tezu da je to poslednji ustupak - Miškoviću.
U retkim trenucima opuštanja, a uvek je voleo da mu kelner bude neko od političara ili poznatih urednika, ovaj plemeniti tajkun se jednom prilikom veselo osvrnuo na famu oko svog lika i dela: „Kad igraju Juventus i Livorno, za koga ti navijaš? Za Livorno, prirodno! Dobro, a u kom bi od tih timova voleo da igraš?!“
Jedan je Mišković! I to nije njegova krivica: oplođava on mnoge političare i urednike ali slaba vajda. Gde bi nam bio kraj kad bi ovi rađali.
Zato iz sve snage dajem podršku „delegatu“ Druge čaršije koji je ovih dana na zgradi PMF-a ispisao grafit: „PRAVDA ZA MIŠKOVIĆA“.
(Ovaj tekst je pisan 863. dana otkad je Tomislav Nikolić obećao da će se iseliti iz Bulevara Zorana Đinđića)
www.danas.rs
Postojeći komentari (1)
| Pošaljite komentar
|
|
Teofil Pančić, Peščanik.net
Politika saučešća
17. novembar 2009
Ponedeljak je, u Srbiji je u toku prvi od tri dana žalosti proglašena zbog smrti Gojka Stojčevića, monaško ime Pavle, patrijarha Srpske pravoslavne crkve. Zvoni mi mobilni telefon, na drugoj strani virtuelne žice je novinar jednog „manjinskog“ medija iz Vojvodine. Pre nego što me pita ono što ga zapravo zanima, gospodin novinar – kojeg lično ne poznajem – koristi priliku da mi najpre, tronutim glasom, iskreno izjavi saučešće zbog smrti g. Stojčevića. Na trenutak se zbunjujem, ostajem bez teksta, a onda sagovorniku blago odvraćam da mi taj simpatični i opšteomiljeni gospodin nije bio rođak niti poznanik. I da, u tom smislu, može odmah da pređe na stvar. Dalje
Svetlana Lukić, Peščanik
Beli luk i mobilni
6. novembar 2009
Postaje neverovatno kako, bez obzira na tragičnost stanja u kome se nalazimo, nemamo više o čemu da govorimo; ili nam se istorija doslovno ponavlja, pa je već sve rečeno, ili, što mi se čini verovatnijim, gluposti i bedastoće koje činimo vraćaju se pod drugačijim maskama i daju privid novine staroj dobroj svinjariji. Pa se opet ćuti. Dalje
Danica Drašković, Danas
Devet istih godina
4. novembar 2009
Devet godina posle Miloševića, Srbija je u raljama službi bezbednosti, koje jačaju kao u najbolja diktatorska vremena. Niko od njih, osim Radeta Markovića, nije kriv niti osuđen. Godinama su ubijali, palili, otimali, pljačkali, uništavali države, gradove, sela, porodice. Dalje
Vladimir Gligorov, Peščanik.net
Čikago ili Avganistan
4. novembar 2009
Kako to može Holandija da bude odgovorna, krivac čak, za zaostajanje Srbije? A opet, kako bi to mogla Holandija da se izvuče iz priče sa Hagom? Dalje
Jelena Lovrić, Jutarnji list
Premijerka s povijesnom petljom
3. novembar 2009
Premijerka Jadranka Kosor pokazala se superiornom. Prepoznala je povijesni izazov. Shvatila je da mora donijeti odluku presudnu za budućnost države i nacije - konačno kvalificiranje za Europu ili dugoročno odustajanje s neizvjesnim posljedicama. Nije arbitražni sporazum neprijateljski akt Europe i Amerike prema Hrvatskoj, nego dobrodošli pojas za spašavanje. Pokazala se sposobnom preuzeti odgovornost, unatoč nepopularnosti nužnih odluka i žestokim otporima. Dalje
Svetlana Lukić, Peščanik
Ratna zločinka kao operska diva
30. oktobar 2009
Vratila nam se Biljana Plavšić, sutra ćemo je sresti na pijaci, biraće male tvrde glavice kupusa, bliži joj se slava, vreme je za sarme, doći će sveštenik da osvešta kolač, a nada se i drugim visokim gostima, koji su joj već poželeli da se što pre oporavi od švedskog kazamata. Dalje
Dragoljub Žarković, Vreme
Vuk Jeremić na steroidima
29. oktobar 2009
Šta guta srpska politička klasa a šta može narod da proguta i da li nam je spoljna politika bolja od nas samih Dalje
Gordana Logar, Danas
Rehabilitacija crvenoarmejaca
26. oktobar 2009
Na marginama posete ruskog predsednika Srbiji, u senci brojnih potpisanih sporazuma i naročito u atmosferi oduševljenja srpskog političkog vrha, ostale su neke stvari koje ipak zaslužuju pažnju. Neke kao simbolične poruke, a neke kao izvor nedoumica ne samo za budućnost već i za sadašnji trenutak. Dalje
Miloš Vasić, Danas
Od Kragujevca do Blajburga
25. oktobar 2009
Naš ponekad veoma ekstrovertni, kako da kažemo, državni sekretar u Ministarstvu pravde Slobodan Homen odvalio je prošle nedelje zabrinjavajuću rečenicu: „Mi smo se dogovorili da smo imali dva antifašistička pokreta“; u Drugom svetskom ratu, to jest; danas ima samo jedan. Oni su se „dogovorili“ (neš‘ ti dogovora...). Dalje
|
 |
|
|
| |
Više seksa za parove koji sarađuju
Istraživanje koje je sprovela Konstans Gejdžer sa univerziteta Montkler u Nju Džerziju pokazalo je da parovi koji zajedno obavljaju kućne poslove češće
... Dalje
|
|
|