Milan Popović: Plaši se svojih želja, jer će ti se ostvariti

Biznismen i humanitarac Milan Popović izbegava medije, a poslednji intervju dao je pre više od tri godine. Ipak, za Nedeljnik je govorio o bakru, zlatu, ali i životu, sinu i tabloidima.

Info

Izvor: B92

Petak, 08.01.2016.

16:30

Milan Popović: Plaši se svojih želja, jer će ti se ostvariti
Foto: B92

Kako piše Nedeljnik, Milan Popović, tokom razgovora, ukazuje na sliku jednog čoveka. Nije želeo da otkrije njegovo ime.

"Vidite na slici onog tipa sa cigarom? To je moj prvi učitelj i šef, naučio me je nesebično poslu. Bio je najbogatiji trgovac metalom i naftom jedno vreme u svetu, i niko to nije znao. Sve dok se neko nije dosetio analize tržišta i statistike. Ustanovljeno je da čovek kontroliše bukvalno sav aluminijum u svetu, da zna gde se koji vagon nalazi, kamion, svaki gram metala. Znali su ga samo ljudi iz biznisa. Ali tokom svog radnog veka -- dao je samo jedan intervju. Tek pred kraj života dozvolio je da napišu knjigu o njemu."

Milan Popović ovako za Nedeljnik objašnjava zašto izbegava medije -- a poslednji intervju dao je pre više od tri godine -- ili zašto ne voli da priča o svom biznisu, a još manje o svojim brojnim humanitarnim aktivnostima. Posebno o životu.

Otkrijte nam bar tajnu kako se snalazite u biznisu, s obzirom na to da je pala cena bakra, koji je ključan u opisu vašeg posla?

Nije pala samo cena bakra, pale su cene metala, nafte, žitarica, dakle svih sirovina. Jedan od ključnih razloga za taj pad jeste jak dolar. Kada dolar raste, cene sirovina padaju. Vrednost lokalnih valuta u kojima se tim sirovinama trguje padaju u odnosu na dolar. I onda sirovine, čija cena u svetu se određuje u dolarima, moraju da pojeftinjuju. Poslednji put smo takav slučaj imali 2008. godine, to je promenljiva, ali i ciklična kategorija.

Kada očekujete rast cena metala? Kakve su vaše prognoze?

Cene bakra padaju do nivoa kada proizvođačima bakra više nije profitabilno da ga proizvode, odnosno ne mogu da opstanu. Ne mogu da nastave da proizvode sa gubitkom. Zato proizvođači prvo što urade -- smanjuju troškove, a oni kojima ni ta mera ne pomogne, zatvaraju proizvodnju. Tada opada ponuda bakra na tržištu i cene rastu. A prognoze su da bi u drugoj polovini 2016. to tržište bakra trebalo da bude u većem deficitu, što će rezultirati momentalnim rastom njegove cene.

Bilo bi iluzorno govoriti o bakru, a ne pomenuti RTB Bor. Kakav epilog očekujete ako se zna da je ta kompanija često na udaru medija i političkih oponenata ove vlasti? Koliko taj basen dotiče pad cene bakra?

To sve zavisi od fleksibilnosti vlasnika RTB Bor, odnosno države da se prilagodi trenutnoj situaciji i preduzmu mere štednje, kao što to rade svi drugi proizvodači bakra u svetu. Ja na RTB Bor i dalje gledam kao na dobitnika i kao preduzeće koje ima potencijal da bude broj jedan po prodaji i po profitu u Srbiji. Posebno zbog toga što je ta kompanija potpuno integrisano preduzeće i ima sve kapacitete - od primarne sirovine do žice kao gotovog proizvoda, što im daje mogućnost da proizvode bakar po niskoj ceni koštanja, čak i po svetskim standardima.

Bor je postao interesantan i zbog nalazišta zlata koje Amerikanci trenutno ispituju. Koliko je ta priča o zlatu realna?

Bor je bakarno-zlatna koka Srbije. Bor je -- ako pogledate šta je američki Friport tu našao -- davno poznata rudna žila, koja ide skroz dole do Makedonije. Tu ima svega. Šteta što Srbija nije imala novca da investira i da sama to radi, doduše, malo koja država to čini, uglavnom se to poverava privatnim firmama. Najsiromašniji kraj u Srbiji, koji živi zahvaljujući rudnicima, dakle ceo taj istočni deo ima ogromnu perspektivu baš zahvaljujući rudnim bogatstvima koja se nalaze pod zemljom i koja će sigurno vrlo brzo biti meta raznih stranih kompanija. Posebno ako uzmemo u obzir da se zalihe rezerve nafte smanjuju u Srbiji, dok se nova nalazišta ruda metala, zlata i bakra, otkrivaju sve više. To je neistraženo bogatstvo na kojem treba da se radi, i to je velika prednost Srbije u odnosu na mnoge druge evropske zemlje koje nemaju ništa od tih sirovina. Srbija je imala i škole, i crkve, i puteve, i vojsku zahvaljujući svojim rudnim bogatstvima -- cinku, bakru, zlatu, srebru. Kada čitate knjige o istoriji Srbije, vidite da smo mi bili jedna od najnaprednijih i bogatijih zemalja, baš zbog tih nalazišta.

A kako vam izgledaju ekonomske prilike u Srbiji?

Viktor Igo je rekao da ono što vodi i vuče svet nisu lokomotive, nego ideje.

Pozitivno za Srbiju jeste to što je naš premijer fokusiran na oporavak ekonomije i vide se konkretni rezultati. Vidi se i totalna posvećenost poboljšanju ekonomije u Srbiji. Bravo za to. Mislim da smo trenutno prva zemlja koja je -- kao nova članica pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom -- više nego interesantna kao tržište za razne evropske firme. To bi trebalo da doprinese prilivu kapitala i investicija u zemlji, što će momentalno popraviti ekonomsku sliku Srbije.

Kada razgovarate sa svojim poslovnim partnerima u inostranstvu, za šta su posebno zainteresovani da ulažu u Srbiji?

Pre svega za rudna bogatstva koja Srbiju čine vrlo primamljivom destinacijom za ulaganja. Investicije već vidim, ali sama činjenica da je Srbija otvorila prva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom otvara i nove šanse.

Imponuje li vam, ili vas možda nervira, to što su vas mediji nazvali "kraljem bakra"?

Ne razmišljam previše o tome, niti pridajem značaj onome što mediji pišu.

Iako ste uspešni u poslu, medijski ste postali atraktivni zbog veze sa Severinom. Dotiče li vas to?

Molim vas, pređite na sledeće pitanje.

Kako ste se uopšte upoznali?

Sticaj čudnih okolnosti. Takav mi je životni put...

Smatrate li tu avanturu greškom?

Važno je da čovek, ukoliko počini neku grešku, iz toga izvuče nešto dobro. Moje dobro, danas je moje sve.

Koju ste lekciju naučili?

Život je po pravilu onakav kako ga kreiraju naše misli. Rekao bih: "Plaši se svojih želja, jer će ti se ostvariti, ali budi spreman da snosiš posledice." Ali sposobnost neprestanog učenja određuje i naš životni put.

Stiče se utisak da je ključni problem nakon tog vašeg razlaza starateljstvo nad vašim sinom?

Ne mogu da govorim o tome, razumećete.

Kada ste poslednji put videli sina?

Voleo bih da je stalno uz mene. Ali moj sin ne oskudeva u ljubavi, pažnji i sigurnosti koju mu pružam.

Smeta li vam što je vaš sin često eksponiran u javnosti, maloletan je, a Hrvatska je zemlja EU?

Deca moraju biti zaštićena od bilo kakve vrste zloupotreba, to je zadatak nas odraslih. Moraju biti srećna, zdrava i sigurna. Uostalom, i Srbija i Hrvatska su potpisnice Konvencije o pravima deteta UN.

Pisali ste hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću. Da li ste dobili neki odgovor?

Pogrešno je protumačeno da sam se hrvatskom premijeru žalio na majku mog deteta. Naprotiv, ja sam se žalio na hrvatski sistem. Sva ta moja obraćanja hrvatskom premijeru, saboru, pravobraniteljici za decu, Ministarstvu za socijalni rad bila su usmerena na neefektivnost u radu institucija, ali ne pravosudnih. Molio sam za pomoć da se poboljša njihov rad u mom slučaju, pošto je na brojnim primerima dokazano da te institucije nisu radile kako je zakonski predviđeno. Proces je zaustavljen raspuštanjem hrvatskog sabora i izborima.

Ponovo ste na udaru tabloida. Prozivaju vas sada za neke veze sa starletama?

Ne pridajem tome značaj. Ne stižem ni da pogledam štampu, ali prijatelji mi kažu da me neki mediji sada povezuju sa raznim ženama. Ne znam ko su te osobe i apsolutno ih ne poznajem. Sve su to izmišljene i tendenciozne priče.

Ko izmišlja te priče? I zašto? Postoji li neki motiv?

Neverovatno je da se takvi lažni napisi pojavljuju u medijima -- i u hrvatskim i u srpskim -- uvek pred ročište u Zagrebu u sporu koji se vodi zbog moje želje da budem više sa svojim detetom. Iz tih čudnih tekstova vidi se nečija konkretna namera da mene diskredituju i kao čoveka i kao oca.

Ko stoji iza tih tekstova?

Sumnjam samo na jednu osobu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: