Ukrajina - sledeća Jugoslavija?

Ukrajinska kriza u nekim važnim aspektima podseća na balkansku krizu 1990-tih. U obe krize etničke tenzije su odmah izbile u prvi plan, a i geostrategija Zapada je u mnogo čemu slična, tvrdi balkanolog Čarls Ingrao.

Info

Izvor: Jela Defranèeski

Četvrtak, 21.08.2014.

16:14

Default images

Uvek me iznenađuje kada mediji izveštavaju o Bosni i Hercegovini, Kosovu, Kipru, Gruziji, Ukrajini kao o izolovanim krizama. Međutim, sve su te zemlje nastale posle raspada većih multietničkih država na čijem tlu su iznikle države u kojima je nacionalni sastav stanovništva preokrenut. Bivši većinski narod postao je manjinski, kaže dugogodišnji balkanolog Ingrao.

“Kada su Bosna i Hercegovina i Hrvatska proglasile nezavisnost, Srbi koji su u bivšoj Jugoslaviji bili dominatna nacija, postali su manjina. Slično se može reći za Ruse u Ukrajini i drugde. U stvari, svih 25 miliona Rusa koji su živeli u nekadašnjim sovjetskim republikama – posle raspada Sovjetskog Saveza postali su manjina.”

I Rusi u Ukrajini, i Srbi izvan Srbije, većinom žele ujedinjavanje sa zemljom maticom, smatra Ingrao:

“Takve aspiracije postoje. Međutim Srbi, isto kao sada Rusi u Ukrajini, ostali su na marginama, često opravdano optužujući nove vlade da su ih ignorisale, marginalizovale, čak izlagale represiji. Uzmimo primer istočne Ukrajine, doskorašnje vlade u Kijevu bile su užasno korumpirane, dok je veliki deo istoka zemlje bio izloženim i velikim ekonomskim teškoćama.”

Postoji i sličnost između balkanskih medija tokom konflikta i današnjih ukrajinskih i ruskih medija:

“Srpski mediji projektovali su predstavu o genocidu, kao što ruski uglavnom državni mediji baražno objavljuju izveštaje o neverovatno okrutnim postupcima protiv proruskog stanovništva u istočnoj Ukrajini. U Bosni, bebe su bile hrana za lavove u sarajevskom zoološkom vrtu, dok ruski mediji tvrde da je jedan ukrajinski vojnik jedno malo dete raspeo na krst. Ovakva, takozvana ‘proizvodnja mržnje’ i dalje traje u Ukrajini.”

Ingrao ističe još jednu važnu paralelu:

“Posle pada Sovjetskog saveza ukupan prostor bivše Jugoslavije izgubio je bilo kakvu geostratešku vrednost za Zapad, bilo da se radi o Sjedinjenim Držvama, Evropskoj uniji ili NATO-u. Za Ukrajinu se može reći da je geostrateški važna za Zapad, ali samo njen zapadni deo – njen istok nije. Sve dok je kriza ograničena na istočnu Ukrajinu, Zapad neće želeti vojno angažovanje - nastojaće da ignoriše problem koliko god može. Treba podsetiti da je sa proglašenjem nezavisnosti Ukrajine, evropska granica dobila tampon zonu prema Rusiji. To je i jedan od razloga zbog kojeg je prostor bivše Jugoslavije izgubio geostrateški značaj za Zapad. Sve dok su borbe ograničene na istočni deo Ukrajine. Zapad zadržava stečenu tampon zonu.”

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

15 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: