"Bitno rešiti: Bugarska, Srbija ili Mađarska"

Taj aranžman podrazumeva da Rusija finansira izgradnju, a da Srbija potom vrati ono što je uloženo od tranzitnih taksi, smatra stručnjak za energetiku Jelica Putniković.

Kako je rekla, „Gasprom“ je sa Turskom već definisao veći deo detalja, kao i tačnu lokaciju izlaska gasovoda iz Crnog mora, ostalo je da se precizira kako će taj gasovod ići prema Bugarskoj.

Govoreći o zemljama Balkana, ističe ona, ruskom gasnom gigantu tek predstoje pregovori sa Bugarskom, Srbijom i Mađarskom kako bi se preciziralo ko će taj gasovod graditi a ko finansirati.

“Bitno je rešiti imovinske odnose u tim gasovodnim sistemima u Bugarskoj, Srbiji i u Mađarskoj kako ponovo ne bi došlo do problema sa EU, te da Brisel ne počne ponovo da se poziva na treći energetski paket“, upozorila je Putnikovićeva.

Ona je podsetila da prema trećem energetskom paketu „Gasprom“ ne sme da bude suvlasnik gasovoda jer EU svojim zakonima zabranjuje da vlasnik infrastrukture, u ovom slučaju gasovoda, ujedno i preko njega transportuje svoj energent.

Zbog toga, dodaje Putnjikovićeva, neophodno je tražiti neke druge modele kako bi se „Gasprom“ zaštitio ukoliko bude ulagao u finansiranje, a po svemu sudeći, kako kaže, osim Srbiji moraće da pomogne i Bugarskoj.

Podsetimo, „Gasprom“ je započeo pripremne radove kako bi uskoro mogla da počne izgradnja drugog kraka gasovoda „Turski tok“, kojim bi se ruski gas preko Turske, Bugarske, Srbije i Mađarske dopremao u Evropu.

Tu informaciju saopštio je zvaničnik predstavnik ruskog gasnog giganta Sergej Kuprjanov, nakon što je ruski list „Vedomosti“ prethodno javio da je izgradnja samog kraka već započeta, te da je već postavljeno oko 25 kilometara cevi.

Kuprjanov je precizirao da su u pitanju pripremni radovi, i to u plićacima Crnog mora.