Kupite stan u Berlinu i Minhenu

Prema procenama stručnjaka, prvi se put na vrhu popisa najpopularnijih tržišta nekretnina u Evropi nalaze dva nemačka grada: Berlin i Minhen.

Nedostatak drugih mogućnosti za ulaganja, niske kamate na stambene kredite i strah od inflacije, sve to doprinosi stalnom rastu tržišta nekretnina u Nemačkoj. A time i dobrom poslovanju građevinske branše.

Najviše od ovog takozvanog betonskog zlata (Betongold), kako popularno u Nemačkoj nazivaju nekretnine, profitiraju deonice kompanija koje se bave prodajom nekretnina. Pojedine firme, koje su uglavnom poslovale na lokalnom nivou i još pre nekoliko godina bile gotovo nepoznate izvan granica svojih opština, sada postaju ozbiljni igrači na berzama.

"Deonice kompanija koje posluju nekretninama trenutno su na berzi glavna tema", kaže profesor na Univerzitetu u Regensburgu Štefen Sebastijan čija je specijalnost finansiranje nekretnina.

Ove kompanije imaju koristi od rasta cena nekretnina kao i od stalnog rasta stanarina. Zbog straha od inflacije evra, koju su pokrenule narodne banke puštanjem u opticaj novog novca, kao i zbog niskih kamata, novac se doslovno sliva na tržište nekretnina. Tu vode pre svega profesionalni investitori, ali i manji privatni ulagači vide u ovim deonicama svoju priliku, čak i ako nemaju novaca za kupovinu sopstvene kuće ili stana.

London više nije najtraženiji grad

Prošla su vremena u kojima je London bio najtraženije mesto u Evropi, tvrde međunarodni stručnjaci. Prema njihovim procenama, prvi put na vrhu popisa najpopularnijih tržišta nekretnina u Evropi nalaze se dva nemačka grada: Berlin (na naslovnoj fotografiji) i Minhen.

Generalno je u velikim nemačkim gradovima kod kupovine nekretnina dobit u odnosu na rizik visoka, smatra analitičar Ulf fan Lengrih iz Solvenitsa, finansijske institucije specijalizovane za trgovinu vrednosnim papirima. On isto tako veruje da će stanarine u Nemačkoj i dalje rasti.

Oni oprezniji ipak upozoravaju na mogućnost nove krize na tržištu nekretnina, slične onoj od pre nekoliko godina, pogotovo što i političke stranke kao deo svog predizbornog programa na vidljivom mestu ističu zamrzavanje ili usporavanje rasta stanarina.

Vrhunac rasta u poslovima stanogradnje u Nemačkoj se dogodio nakon ponovnog ujedinjenja Istočne i Zapadne Nemačke. 1995. je bilo izgrađeno 603.000 novih stanova. Usledila je strukturna kriza u građevinskoj branši pri čemu je polovina od tadašnjih 1,4 miliona radnika iz te branše izgubilo posao, a dobar deo ulagača bankrotirao. Broj novoizgrađenih stanova je od tada stalno padao, a najgore je bilo u godini recesije 2009. kada je u zemlji izgrađeno tek 159.000 stanova. Od tada je njihov broj ponovo porastao za 25 posto. Nemačke poreske službe beleže u prvoj polovini ove godine dobre rezultate kada je reč o ubiranju poreza.

Ulaganje u takozvano betonsko zlato trenutno se smatra sigurnom odlukom. To dokazuje i relativno visok udeo vlastitog kapitala u ovim poslovima. I to uprkos rastu cena nekretnina i niskim kamatnim stopama. "Prosečni udeo vlastitog kapitala naših klijenata je oko 35 posto. Većina banaka bi bila zadovoljna već sa 25 posto", kaže Martin Grepmair, menadžer projekata u minhenskoj kompaniji Euro Grundinvest koja se bavi građevinskim projektima. A nizak udeo potrebe za dodatnim finansiranjem obezbeđuje i stabilno stanje na tržištu. Tako da opasnosti od "pregrejavanja tržišta" uz ovako nisku stopu spoljnog kapitala nema.

Za većinu ulagača to obično nije prva nekretnina u koju su investirali. Prema podacima Euro Grundinvesta njih oko 65 posto već poseduje neku nekretninu i 2013. kupuje po drugi put. "Oni znaju šta žele, šta ih očekuje i na što moraju da paze", objašnjava Grepmair. Većina kupaca već živi u blizini novokupljenog objekta i njima su poznate specifičnosti i vrednost njegove lokacije. "Zato je većina kupaca u stanju da realistično proceni nekretninu i njen potencijal", kaže stručnjak za nekretnine iz Euro Grundinvesta.