EU ne može povećavati konkurentnost na globalnom nivou s jeftinom radnom snagom bez socijalnih prava, niti može išta uraditi s idejama o društvu znanja, kaže on.
Aktuelna kriza je posledica neoliberalnog koncepta, koji se i teoretski bazira na alavosti i nezajažljivosti, tvrdi profesor ekonomije na Pravnom fakultetu u Ljubljani i prvi slovenački ministar ekonomije.
U stvari, kaže Mencinger, „čitava se ekonomija bazira na maksimiranju korisnosti i racionalnom ponašanju pojedinaca, a nemamo odgovor na pitanje gde je granica između maksimiranja i nezajažljivosti“.
"Kriza nije završena. „Lečili“ su je i sada je „leče“ smanjivanjem javnih dugova, pa i javnih sektora. No, javni dugovi su nastali, pre svega, jer su države rešavale probleme privatnih banaka. Bez intervencija država, a te intervencije su i stvorile visoke javne dugove, došlo bi do finansijskog sloma u čitavoj EU. Rešavanje problema u bankama tek je na početku", kaže Mencinger.
Kaže da i dalje strahuje za budućnost Evropske unije, najpre zbog neizvesnosti i haosa koji bi nastao, ako bi se EU raspala. Ali ne veruje ni u večnost EU i u „kraj istorije“.
Šta Mencinger kaže koliki nivo duga je opasan, koje su države najzaduženije u svetu, ali i zašto smatra da je Evropska unija za Srbiju "izlaz za slučaj opasnosti", čitajte u rubrici Fokus.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 6
Pogledaj komentare