Putin zaustavlja odliv mozgova?

Odliv mozgova jedna od važnih tema za rusko društvo ponovo je pokrenuta u danima predizborne kampanje.

Svet

Izvor: B92

Nedelja, 26.02.2012.

00:25

Default images

Mnogi od protivnika premijera Vladimira Putina, sve masovniju emigraciju povezuju sa njegovom namerom da osvoji treći predsednički mandat na izborima.

Iako javnost i političari još nisu došli do pravih podataka o razmerama ove pojave, niti su sigurni koliko veliki problem ona predstavlja, o tome se ipak polemiše.

Ruska Federalna migraciona služba (FMS) saopštila je prošle nedelje da je tokom 2011. godine oko 70.000 ruskih državljana otišlo na rad u inostranstvo, ali je njen šef Konstantin Romodanovski ocenio da taj broj nije "kritičan" za zemlju, kao i da ni tri puta veći broj ne bi predstavljao značajan gubitak. "U činjenici da naši građani idu da rade izvan Rusije ne vidim ništa smrtonosno, a ova situacija nije kritična. Ljudi odlaze da bi stekli iskustvo u inostranstvu", kazao je Romodanovski koji je ocenio da ta brojka "ne utiče značajno na pad populacije", što se ovde smatra velikim problemom.

Istovremeno, Romodanovski je priznao da služba čiji je on šef zapravo i ne raspolaže tačnim podacima o broju ekonomskih emigranata, a samim tim ne zna tačnu obrazovnu i imovinsku strukturu onih koji su otišli na rad u inostranstvo.

Ipak, nije tajna da su među njima značajan deo visoko obrazovani kadrovi, a to je potvrdio i nedavni susret predsednika Rusije Dmitrija Medvedeva sa studentima univerziteta Lomonosov koji su ga pitali kako vlasti razmišljaju o sve većem broju školovanih građana Rusije koji napuštaju zemlju.

Medvedev je rekao da ruske vlasti priznaju problem "odliva mozgova", ali da nemaju nameru nikoga prinudno da zadržavaju u zemlji, dok profesori tvrde da 15 odsto studenata napuštaju zemlju nakon diplomiranja.

Međutim, patrijarh moskovski i cele Rusije Kiril oštro je govorio protiv emigriranja u inostranstvo kao načinu za rešavanje finansijskih problema, što je prema njegovim rečima povezano sa potrošačkom kulturom koja je široko rasprostranjena u savremenom društvu.

Patrijarh je na sastanku verskih lidera sa Putinom istupio sa stavom da se "onda ne treba čuditi kada studentkinja, koja s ponosom kaže da je odlikaš, ističe da je njen glavni cilj da ode. A zašto da ode? Pa tamo je veća potrošnja, više novca. Ako ideal potrošnje bude masovan, i ideal da se ode tamo gde može više da se zaradi biće masovan, ali onda gubimo Rusiju".
Pre nego što je ušao u predsedničku kampanju Putin je ocenio da Rusija i dalje obrazuje visokostručne kadrove koji su konkurentni na svetskom tržištu, ali da očigledno nisu stvoreni uslovi za adekvatnu primenu njihovog znanja kod kuće.

Nedavno, predstavljajući deo svog predizbornog programa on je istakao da je Rusiji "potrebna nova ekonomija" i ocenio da od 1985. godine do danas u zemlji traje proces deindustrijalizacije, ističući da će do 2020. godine povećati budžetska ulaganja u visoke tehnologije i intelektualni sektor za 150 odsto.

Putin je obećao značajno povećanje stipendija studentima i plata nastavnika, lekara i profesora, obećao je veća ulaganja u hemiju, farmaceutsku industriju, informacione tehnologije, nuklearnu i nanotehnologiju, kao i u modernizaciju vojske.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

14 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: