Kako se Island spasio propasti

Mere koje je Island sproveo kako bi se oporavio od duboke finansijske krize u kojoj se našao 2008. godine pokazale su se uspešnima, piše Blumberg.

Svet

Izvor: B92

Sreda, 22.02.2012.

00:18

Default images

Rejting agencija Fič je Islandu podigla rejting, pa sada ta ostrvska zemlja nakon statusa "smeća" i spoljnog duga od 50 milijardi evra sada ima stabilnu prognozu.

U 2011. Island je ostvario rast BDP-a od 2.9 posto, a deficit budžeta je sa 6,5 posto iz 2009. prošle godine smanjen na samo 0,5 posto, a ove godine se očekuje suficit.

Pre bankarske oligarhije, Island je bila stabilna država fokusirana na ribarstvo i industriju. Bankarski sektor je doslovno preko noći nabujao, ali postoji problem - Island je jako mala država po pitanju populacije. U kratko vreme krediti su dati svima i više nije bilo prostora za "skupljanje" novih duženika. Do koje mere je stvar postala apsurdna pokazuje i podatak da su pre kolapsa 2008. islandske banke imale 500.000 klijenata - dok sama država Island ima samo 300.000 ljudi.

Islandskim pristupom rešavanju finansijskog sloma potrebe građana u svakom su pogledu stavljene ispred potreba tržišta i banaka. Sporazumom između vlade i banaka domaćinstvima se pomoglo opraštanjem dugova, time da se dug opraštao onim domaćinstvima kojima je iznos premašivao 110 posto ukupne imovine.

Takođe, tamošnji Vrhovni sud je 2010. odlučio da su krediti s valutnim klauzulama nezakoniti, tako da građani više nisu morali da pokrivaju gubitke domaće valute. Od kraja 2008. islandske banke su oprostile zajmove u iznosu od 13 posto ukupne domaće proizvodnje, čime se teret dugovanja olakšao za više od četvrtine građana.

Stoga, Islanđani koji su 2009. parlament gađali kamenjem zahtevajući da političke vođe i bankari preuzmu odgovornost za ekonomski i finansijski kolaps zemlje sada zadovoljno ubiru plodove svoje ljutnje, jednako kao i rezultate negativnog izglasavanja referenduma o pomaganju propalih banaka sa 85 milijardi dolara.

Stručnjaci navode da je Island, o tome što je potrebno učiniti u krizi, sledio uputstva iz priručnika. U međuvremenu, ankete pokazuju da većina Islanđana ne želi ulazak u Evropsku uniju u kojoj dužnička kriza traje već treću godinu, i ne nazire joj se kraj.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

18 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: