"Nema druge, evrozona će propasti"

Američki ekonomisti Andres Oslund i Džon Vilijamson, iz Instituta za međunardonu privredu Piter Peterson tvrde da je raspad evrozone "neminovan".

Svet

Izvor: Tanjug

Utorak, 20.12.2011.

19:27

Default images

Eksperti iz SAD savetuju članicama evrozone da, "kada dođe vreme", napuste monetarnu uniju brzo i istovremeno, čime bi se gubici sveli na minimum.

Oni smatraju da će posle očekivane propašti monetarne unije 17 članica Evropske unije uslediti podela zajedničke aktive, a bivše članice "evrolenda" će morati da izbore sa hiperinflacijom i smiruju valutne oscilacije.

Oslund, specijalizovan za istočnu Evropu i bivši savetnik ruske i ukrajinske vlade, proučivši druge primere raspada valutnih unija tvrdi da bi "sedamnaestoroci" najbolje bilo da slede primer Čehoslovačke, čiji je raspad 1993. godine protekao mirno i bezbolno za obe strane.

Dva druga modela monetarnih saveza - latinski i skandinavski - raspala su se još početkom prošlog veka, kada je na snazi bio zlatni standard, tako da se na evrozonu to iskustvo ne može primeniti.

Oslund smatra da će sve zemlje biti na dobitku ako zonu evra napuste "brzo i istovremeno" i preporučuje da se svaka zemlja zone evra vrati svojoj staroj valuti, a da "nove kombinacije mogu da imaju smisao", ali njih bi terebalo kasnije uvoditi.

Bolje bi bilo da se nove novčanice ne štampaju unapred, jer evro može da bude u prometu nekoliko meseci posle izlaska zemlje iz zone, čime će se izbegla panika među stanovništvom, kaže Oslund.
Stanovništvu se mora omogućiti laka i slobodna zamena marki ili drahmi za bilo koju drugu valutu, savetuje Oslund. Prvih nekoliko meseci kursevi valuta mogu da budu međusobno vezani, ali cetralne banke se moraju orjentisati na druge indikatore, na primer ciljanu inflaciju.

Kamatne stope centralnih banaka moraju da budu konkurentne, i veće od kamata američke Uprave federalnih rezervi, kako bi se privukla sredstva investicionih fondova i obuzdala inflacija. U suprotnom, stanovništvo će štedeti u američkim dolarima, koji će ostati vodeća rezervna valuta.

Centralne banke će, prema mišljenju Oslunda, morati ponovo da pridobiju poverenje stanovništva i investitora, zbog čega bi morale da vode maksimalno otvorenu politiku.

Američka Uprava Federalnih rezervi bi morala evropskim centralnim banakama da otvori svop linije - čime bi centralna banka SAD, u ograničenom periodu menjala dolare za lokalnu valutu.
Jedan od najtežih problema u slučaju raspada evrozone biće "podela imovine", aktive koja se sada "vodi" na bilansu Evropske centralne banke (ECB) i drugih zajedničkih organizacija, smatra Vilijamson.

Za investitore je najbezbolnija varijanta da se svakom vlasniku omogući transferisanje aktive u bilo koju centralnu banku i potrebnoj valuti. Nemačka centralna banka bi u tom slučaju morala da se izbori sa najezdom novih ulagača i u tom slučaju bi bila primorana da preuzme masu "loših" dugova.

Još jedna varijanta biće podela imovine procentualno ulogu svake zemlje u ECB. Vrednost aktive može se utvrditi na osnovu korpe valuta. Udeo svake novčane jedinice će se određivati kao udeo bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemlje u ukupnom BDP evrozone. Taj udeo je za Nemačku, na primer, sada 27,3 odsto.

Obaveze ECB će, u takvoj varijanti podele imovine, biti veće od aktive, a članice evrozone biće prinuđene da dele gubitke, zaključuje Vilijamson.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

78 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

19 h

Podeli: