Još jedna žrtva krize u Evropi

Finansijska kriza u Evropskoj uniji odnela je još jednu žrtvu, premijera Španije Hosea Luisa Sapatera koji je pretrpeo težak poraz na vanrednim izborima.

Svet

Izvor: Tanjug

Ponedeljak, 21.11.2011.

16:21

Default images

To je za manje od mesec dana treća žrtva dužničke krize: funkcije primijera morali su, po kratkom postupku, da napuste premijeri Grčke i Italije, Jorgos Papandreu i Silvio Berluskoni.

Prošle godine zbog toga su pali predsednici vlada Portugalije i Irske Žoze Sokrateš i Brajan Kauen. "Pred nama je teško vreme... Boriću se protiv deficita, velikih dugova, ekonomske stagnacije i svega što pogadja našu zemlju u ovim kritičnim okolnostima", istakao je novi španski premijer Marijan Rahoja svestan da se suočio sa najvećim izazovom u karijeri.

Dolaskom tehnokrata Marija Montija i Lukasa Papademosa i sada lidera Narodne stranke Rahoja u Španiji kriza u evrozoni nije rešena. To je dugoročan problem, koji će, kako se najavljuje, biti glavna tema decembarskih razgovara u Briselu.

"Kriza u Evropskoj uniji je sistemska i potrebne su nove mere i napori za rešenje finansijskih i ekonomskih problema", upozorio je ove sedmice predsednik Evropske komisije Zzoze Manuel Barozo.

Strah od produbljivanja krize već nameće pitanje: koja je sledeća najslabija karika u evrozoni, koja ima 17 članova.

Prema najnovijoj listi "Evroplus monitora", koja je nedavno sačinjena na osnovu konkuretnosti, finansijskog ponašanja i privrednog razvoja, u najgoroj situaciji su, pored Grčke, Kipar, Portugalija, Italija, Francuska i Španija.
Sa sve većim problemima se suočava i Slovenija, dok se čuju upozorenja da bi kriza u Italiji mogla sa sobom da "povuče" i Austriju, iako ona zasad ima odličan bonitet.

"Francuska je sledeća slaba karika evrozone", upozoravaju finansijski stručanjaci. Ona zasad stoji bolje od Italije pošto ima dug od "samo" 1.600 milijardi evra, ali finansijski problemi su sve složeniji.

Predsednik Nikola Sarkozi je na mukama pošto Francuska ulazi u izbornu godinu. Vlada u Parizu je početkom meseca uvela mere štednje, kako bi obezbedila dodatne prihode države od 65 milijardi evra.

Sarkozi se, međutim, uzdržava od preduzimanja radikalnijih poteza, pošto se plaši da bi to moglo da izazove gnev birača na predstojećim izborima. Pogotovo što ankete već pokazuju da ozbiljno zaostaje iza socijalističkog kandidata za predsednika Francuske.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

10 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: