Pravna sigurnost se značajno popravlja. U tim okolnostima smo se i odlučili za veliku investiciju u hotel u centru Beograda. Međutim, smatram da kao privatni investitori ne osećamo podršku društva, smatraju da smo mi neki sumnjivi tipovi, kaže u razgovoru na marginama Kopaonik biznis foruma za B92.net Tomislav Momirović, prvi čovek kompanije Mona hotel menadžment.
- Slušali smo ovde i ministra Vujovića da je prošlo vreme kada radnici nisu radili a primali su plate. Iz vaše perspektive, kakav nam je poslovni ambijent i kada bi srpski radnik konačno mogao da očekuje veću platu?
Poslovni ambijent se značajno poboljšava poslednjih godina. Podsetio bih kakvo je vreme bilo do skoro. Između 2008. i 2013. godine stotine hiljada ljudi je ostalo bez posla. Resecija i naša i međunarodna nas je potpuno pokosila, na to su se nadovezale i domaće loše odluke u smislu povećanja poreza, devalvacija dinara. To je jednostavno masakriralo privani sektor i jedino što je ostalo je taj javni sektor koji se nagomilao ljudima. I to je postala spirala koja je davila ovu zemlju. Poslednjih godina dinar je stabilizovan, deo tih problema s javnim preduzećima je regulisan. Efekti katastrofalne pravne i sudske reforme su donekle sanirane, i to su potezi koji zahtevaju vreme da bi se sve stabilizovalo, ali hajde da kažemo da ta pravna sigurnost ide u pravom smeru i naša komunikacija sa regionom značajno je popravljena. Otuda sve te investicije, pa i u hotele.
- Ovde, na forumu, čulo se da privrednici iz privatnog sektora ne osećaju podršku i žale se da ovde privatnici još nisu heroji, iako bi, poručuju, trebalo da budu. Kakav je vaš utisak?
Kao privatni investitori mi ne osećamo podršku od društva. Znate, mi smo prepoznati kao neki sumnjivi tipovi. Često dolazim u situaciju da me ljudi napadaju da sam kupio nešto jeftino. Pa naš posao je da kupujemo jeftino i da prodajemo skuplje. To je negde i naša moralna obaveza. Samo tako mi razvijamo kompaniju i zapošljavamo ljude. Biznis je specifična stvar i to nije dovoljno prepoznato. Ja ipak prepoznajem da vlada radi u smeru stvari koje doprinose stabilnosti da privrednici mogu da ulažu. Ponavljam, to nam je pomoglo da donesemo odluku da uložimo 30 miliona evra u hotel u Beogradu. Za to je potrebno vreme. Domaćim privrednicima je neophodna podrška stanovništva, naših ljudi, kao što je fudbalerima na terenu potrebna podrška publike sa tribina.
- Kada već pominjete subvencije, vaš otac je pre pet godina izjavio da je dobro što su ukinute, i vi podržavate taj stav?
Dvostruko je loše. Potpuno je sumanuto da mi plaćamo poreze i da tim porezima država finansira našu konkurenciju. A ta konkurencija su preduzeća koja ne proizvode ništa i to se dešava decenijama. Zašto? To je tako veliki trošak koji je besmislen, deformiše tržište. To nekako mora da se reši, ali opet kažem najteži deo posla u tome je urađen.
- Na panelu foruma ste pričali o digitalizaciji i to je jedna od top tema na formu. Šta mislite, kako će se digitalna transformacija odraziti na poslovanje kod nas?
Organizatori su pogodili, velika je čast biti deo priče na Kopaonik biznis forumu, sve se prebacuje na digital i to je nešto poptuno novo. Oni to nazivaju revolucijom, a naša šansa je da se u to uključimo. Naše obrazovanje, nažalost prethodnih 30 godina je razvaljeno. Nažalost to je činjenica i svi morao da budemo svesni da se te stvari neće brzo sanirati ko god da se uhvati tog posla.
Imamo internet, to je jeftin kanal za obrazovanje i moraju ljudi sami da ulažu u obrazovanje, jer i ako budu čekali reforma može da potraje i deceniju, jednostavno problem je toliko komplikovan. Imamo potpuno novu sferu koja je revlucionarna i gde mi imamo prednost, jer danas odakle god da radite svejedno je, jer ste na internetu. To je šansa koju treba podržati i ukoju treba ići hrabro.
- Porodične firme u svetu su negde među najvećima i ujedno sa najviše profita, zašto ih na ovim prostorima nema više?
Svaka kompanija prvo počinje od porodične firme. Najveće kompanije su imale jedan nukleus koji je radio i stalno ulagao. Potrebno je poresko rasterećenje, potrebna je podrška društva jer ljudi rade, bore se za sebe i usput zapošljavaju ljude, nisu oni neko ko izrabljuje. Mi se svi borimo za sebe, za naše firme. Stvari neke su urađene, ne potcenjujem, to su krupne stvari, ali fali još nekih koraka. Poenta je podrška društva. Dakle, radimo sve isto kao u svetu, mi smo domaći biznismeni, mi smo vaši biznismeni, nismo ni bolji, ni gori, ali smo vaši. Podržite nas.
- Poznat je vaš stav da ste protiv skraćenja radne nedelje
To su neke eksperimentalne stvari koje su potpuno suprotne realnim tedencijama. Ljudi rade i po 12h sati dnevno, mi smo svi preokupirani poslom, poslovno tržište je toliko dinamično, toliko brzo, teško je odvojiti posao od privatnog, to je relanost. Mi smo siromašna zemlja, ako neko misli da će kraćom radnom nedeljom da se postigne neki progres, nije logično. Možda nekad kada budemo dostigli neke druge domete. Jako je zanimljivo biti uspešan, nemamo izbora nego da budemo uspešni, bar za 90 odsto ljudi a za to je potreban veliki rad, to nije samo rad od osam sati nego svakodnevna posvećenost, trpi porodica, to je činjenica. Budućnost je nepredvidiva.
- Od Nove godine je povećan iznos neoporezivog dela zarade, da li ste tu razliku isplatili radnicima?
To je poreska olakšica za kompanije. Nijedna ozbiljna kompanija ne može da kasni sa isplatom. Ako to radite, pokazujete elementarno nepoštovanje. Ljudi koji od toga primaju platu finansiraju svoje porodice tako da Mona nikad nije zakasnila sa isplatom plata, čak i kada je bilo bombardovanje. Jednostavno, znamo da naši ljudi od toga žive. Nedopustivo je da radnik razmišlja da li će da primi platu. Plata je tolika kolika se dogovori i to je drugo, ali po mom mišljenju opcija da kasni plata nije prava opcija, i to je nepoštovanje i ljudi treba pod hitno da idu iz takve frime i traže nova rešenja.
- Mona je nastala kao porodična kompanija za proizvodnju odeće od kože. Čime se sve danas bavite?
Naš primarni posao je proizvodnja, mi smo modna industrija i maloprodaja našeg brenda Mona je primarna. Pre deset godina krenuli smo da investiramo u hotele i plan nam je da u narednih deset godina imamo lanac kao što je modni, da imamo hotelski lanac od minimum deset hotela u Srbiji i regionu.
- Otkud interesovanje za hotelijerstvo, da li je odluka naslednika ili je procenjeno da je to perspektivan biznis?
Prepoznali smo jednu rupu na tržištu tada 2007. godine. Nije bilo savremenih hotela, onih gde bi mogle da se održavaju konferencije u unutrašnjosti Srbije, a čak ih je u Beogradu bilo malo. Mi smo odabrali Zlatibor kao centalnu destinaciju, jer je negde u sredini te naše ekonomije, između Beograda, Podgorice i Bosne i rešili smo tamo da investiramo i nismo se pokajali. Imamo fantastičnu popunjenost, Zlatibor je fenomenalnda desetinacija i tako smo krenuli.
- Zašto je toliko velika popularnost hotelijerstva među srpskim biznismenima?
Situacija je trenutno takva da su investicije u hotele, kapitalne investicije. Nije lako se odlučiti za takvu investiciju. Mi smo se spremali za ovu u Beogradu duže od deset godina i procenili smo da su sada okolnosti stabilne - trenutno je dinar kao valuta stabilan. Pravna sigurnost se značajno popravlja. Srbija je najotvorenija zemlja. U Srbiju možete da uđete iz najvećeg broja zemalja širom sveta, iz Rusije, Kine, Amerike, zemalja EU, Indonezije..bez vize. Jednostavno okolnosti su jako dobre i zato smo se odlučili za investiranje, prepoznali smo tu stabilnost i trenutak da uložimo toliku količinu novca u hotel u Beograd.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Kine Si Đinping upozorio je holandskog premijera Marka Rutea da ne stvara "tehnološke barijere", nakon odluke Holandije da uvede kontrolu izvoza opreme za mikročipove.
Hrvatski Državni inspektorat povukao je sa tržišta Nestle KIT KAT Mini vafel proizvod zbog prisustva mineralnih ulja, saopštila je Agencija za poljoprivredu i hranu.
U EU je prošle godine uvezeno 2,5 miliona tona ruskih poljoprivrednih proizvoda i Evropska unija teži da ograniči uvoz ruskog žita, izjavio je evropski komesar za poljoprivredu Januš Vojćehovski.
Rat u Ukrajini – 763. dan. Rusija je pojačala vazdušne napade na Ukrajinu i lansirala 190 raketa različitih tipova, 140 dronova "šahed" i 700 vođenih avio-bombi za samo nedelju dana, saopštio je Kijev.
Glavni grad Grčke Atina našao se u oblaku prašine i peska iz pustinje Sahare i severne Afrike, što je fenomen koji je praćen posebno visokim temperaturama.
Istraživanje Francuske nacionalne agencije za lekove i bezbednost zdravstvenih proizvoda pokazalo je da korišćenje hormonskih kontraceptivnih pilula povećava rizik od tumora na mozgu.
Konzumiranje namirnica s hranjivim materijama poput kalijuma i magnezijuma pored toga što je korisno za celokupno zdravlje može pomoći i pri snižavanju krvnog pritiska.
War in Ukraine – 763rd day. Russia has intensified air attacks on Ukraine and launched 190 missiles of various types, 140 Shahed drones and 700 guided aerial bombs in just one week, Kyiv announced.
In the Serbian Parliament, shortly after 9:00 a.m., consultations began regarding the election of the deputy president of the working bodies, and again the representatives of the coalition "Serbia against violence" and the coalition "NADA" did not appear.
"The statement of NATO member countries about the possibility of sending troops to Ukraine brings the danger of the Third World War closer," Hungarian Foreign Minister Péter Szijjártó said in an interview with TASS.
At today's session, Political Committee of the Parliamentary Assembly of the Council of Europe supported the recommendation of rapporteur Dora Bakoyanni that the so-called Kosovo will be accepted into that organization, it was confirmed to "Novosti".
Given that the police suspended the search of the area, because after several hours of searching, the missing two-year-old Danka Ilić was not found, the investigation is now moving in three directions, the media reports.
Ruska agencija za nadzor komunikacija Roskomnadzor ograničila je pristup 11 kanala platforme Telegram zbog ''terorističkog sadržaja'' u poslednja dva dana, prenela je danas agencija RIA.
Apple se ipak nije dogovorio sa kineskom kompanijom Baidu o saradnji u vezi sa veštačkom inteligencijom, uprkos prethodnim izveštajima lokalnih medija.
Otkako se pre 20 godina pojavio na tržištu, Hyundai Tucson je osvojio srca evropskih kupaca i postao jedan od najpopuranijih u svojoj klasi širom Kontinenta.
Argentinski predsednik Havijer Milei nazvao je kolumbijskog kolegu "teroristom-ubicom", što je dovelo do diplomatskih proterivanja iz ove andske zemlje.
Pacijentima obolelima od raka zabranjeno je da odlaze na lečenje uprkos tome što se njihova imena pojavljuju na ovlašćenim listama odlazaka, dok oni koji imaju dobre veze beže.
Komentari 35
Pogledaj komentare