"Da prođemo sa 50km/h ne bi videli 'BG na vodi'"

Tačno u 10 časova, po redu vožnje, kreće voz sa Glavne železničke stanice iz Beograda ka Novom Sadu.

Srbija

Izvor: Veèernje novosti

Sreda, 10.01.2018.

11:26

Foto: Tanjug/Dimitrije Goll

U "Štadlerovoj" kompoziciji osim redovnih putnika, tokom novogodišnje patrole sa ekipom "Novosti" su i direktori sva četiri železnička preduzeća - Jugoslav Jović iz "Srbija voza", Miroljub Jevtić iz "Infrastrukture železnica Srbije", Dušan Garibović, prvi čovek "Srbija karga" i Miroslav Stojčić, direktor "Železnica a.d."

Iza perona gomile šuta i ostaci srušenih objekata. Priprema se teren za nastavak izgradnje "Beograda na vodi". Dok na znak otpravnika voz napušta stanicu, Jugoslav Jović podseća da su u toku pripreme za preseljenje železničke stanice iz centra grada. Poslednji voz će odavde biti ispraćen 30. juna. Već je 80 odsto saobraćaja preusmereno na novu železničku stanicu "Beograd centar", poznatiju kao "Prokop".

Prelazeći preko Save voz gotovo mili. Na ekranu piše da se krećemo brzinom od 10 kilometara na sat. Železnički most je najsporiji deo pruge na trasi ka Srpskoj Atini. Miroslav Stojčić dodaje da se ovde ne ide lagano zato što brže ne može. Drugi su, kaže, razlozi.

“Zamislite da prođemo sa 50 kilometara na sat ovde, ne bismo videli ni Kalemegdan, "Beograd na vodi", ni renoviranu Gazelu”, u šali će Stojčić. “Da postignemo ovu brzinu godinama su nam "pomagali" i brodari udaranjem u most”.

Direktor "Infrastrukture", Miroljub Jevtić, najpozvaniji je da govori o stanju pruge. Njegova priča uliva nadu da će im se u narednim godinama vratiti stari sjaj.

“Posle rekonstrukcije, najsporiji deo će biti između "Beograd centra" i Novog Beograda, gde će vozovi ići 80 kilometara na sat - obećava Jevtić. - Do Zemuna će razvijati brzinu do 120, do Batajnice 160, a od Batajnice 200 kilometara na sat. Između ovog mesta i Stare Pazove će prvi put u Srbiji biti izgrađena četvorokolosečna pruga, sa po dva koloseka za putnički i teretni saobraćaj”.

Lane je obnovljeno 215 kilometara pruge, a tokom ove i sledeće godine trebalo bi da počne rekonstrukcija još oko 630 kilometara, dok je za tekuće održavanje predviđeno dodatnih 200 kilometara koloseka. “U narednih pet godina će biti završeno ono što pre godinu dana niko nije ni sanjao. Osim radova na pruzi Beograd-Budimpešta u dužini od oko 180 kilometara, predviđen je završetak Rasputnice G-Resnik, pruge Jajinci - Mala Krsna, Sićevo-Dimitrovgrad, Niš-Brestovac, kao i izgradnja logističkog terminala Makiš”, nabraja Jevtić.

Ulazimo u stanicu Zemun, gde su nedavno kineski neimari obeležili početak rekonstrukcije deonice do Stare Pazove. Podignute su šine, a tokom januara će početi ozbiljniji radovi. Nedaleko od tog mesta, Jugoslav Jović, prvi čovek "Srbija voza", nam pokazuje da će na prostoru gde se sada nalaze vozovi koji su isključeni iz saobraćaja, biti proširena TP "Zemun".

Najveći broj putnika se, inače preveze na pruzi Beograd-Subotica, a od toga je oko 70 odsto na delu od prestonice do Novog Sada. Procenjuje se da će tokom ove godine doći do porasta broja putnika za 5,5 odsto, dok u narednih pet godina u "Srbija vozu" očekuju da se broj korisnika duplira. Prvi put posle mnogo decenija biće izgrađene i nove železničke stanice - Zemun, Batajnica, Beška i Sremski Karlovci. Sve ostale na ovoj trasi će biti obnovljene.

Dok se vozimo kroz vojvođansku ravnicu, voz postiže brzinu od 100 kilometara na čas. U odnosu na pređašnju vožnju koja je bila poprilično spora, subjektivni utisak je da smo "poleteli". U Čortanovcima su se odmah iza železničke stanice pozicionirali radnici ruske kompanije RŽD, koji imaju najzahtevniji zadatak na trasi brze pruge - da probiju tunel kroz Frušku goru. Voz kreće, a pred putnicima se sa leve strane pojavljuje brdo koje su "napali" bageri i ostale građevinske mašine.

Posle vožnje pored Sremskih Karlovaca, preko Petrovaradina stižemo u Novi Sad. Tačno na vreme, posle sat i 45 minuta. Sledeće zajedničko putovanje, posle obnove pruge ka Budimpešti trajaće 35 minuta, obećavaju naši sagovornici.

Vršilac dužnosti direktora "Srbija karga" Dušan Garibović kaže da je ovo preduzeće tokom prošle godine prevezlo 12,5 miliona tona robe, što je za 12 odsto više nego 2016. godine. Ukupan prihod je bio oko 10,8 milijardi dinara, a programom poslovanja za ovu godinu planiraju da zarade između 600 i 700 miliona dinara više nego lane i da prevezu 13 miliona tona robe.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

27 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: