Proteruju čekove i štapom i šargarepom

Kada su pre petnaestak godina platne kartice u Srbiji postale uobičajena pojava, svi su govorili da „ček na poček” broji svoje poslednje dane.

Srbija

Izvor: Dnevnik

Petak, 24.02.2017.

10:15

Proteruju čekove i štapom i šargarepom
Foto: Thinkstock

Međutim, zadržao se sve do danas, pre svega zahvaljujući visokim kamatama na rivolving pozajmice preko kartica, koje se kreću od 23 do 30 odsto na godišnjem nivou. Poček je sve donedavno bio besplatan, međutim, više nije.

Banke su počele da naplaćuju „ležarinu” na izdate čekove koji nisu prošli, pored toga što i svaki taj papir mora posebno da se plati. Osim toga, banke sve više uz kartice i rivolving daju klijentima i druge mogućnosti beskamatne kupovine pa i sitne pozajmice. Zato je izvesno da će ček, umesto pravila, sve više postati izuzetak.

Da su čekovi u defanzivi govore i podaci Udruženja banaka, odnosno Kreditnog biroa Srbije. Od 2013. broj čekova se na godišnjem nivou smanjuje. Tada ih je naplaćeno 13.230.156, a u 2015 bilo ih je 8.903.451. Smanjila se i suma u dve pomenute godine s 58,2 milijardi dinara na 39,2 milijarde.

Bankarima čekovi baš i ne odgovaraju: ne samo da nema kamate već nose i veći trošak, štampanje, izdavanje, naplatu, obradu. Kod platnih kartica sve to ide automatski i elektronski.

Kada je klijent ušao u zonu nedozvoljenog prekoračenja na prodajnom mestu ili u banci, kartica će biti odbijena sve češće jer banke danas imaju tu mogućnost. U slučaju da ispiše čekove bez pokrića, to će morati da plati banka jer ona garantuje za isplatu čeka. Tek posle može da ulazak u nedozvoljenu zonu prekoračenja naplaćuje od klijenta.

Ostaje zato otvoreno pitanje zašto su banke uopšte pristale a to da klijentima izdaju čekove? To su po inerciji radile „stare banke”, bivše društvene. Kada su klijenti razumeli da su kartični rivolving krediti veoma skupi, okrenuli su se opet čekovima i počeku.

Da bi zadržale klijnte da ne pređu kod konkurncije, banke su pristale na to da daju čekove. Ali nisu odustale od toga da ih proteraju. To se radi na dva načina, što se kaže, uz pomoć štapa i šargarepe. Na čekove se naplaćuje „ležarina”, a istovremeno daju klijentima mogućnosti beskamatnog kreditiranja preko kartica za robu. Sve više je na taj način dostupna i gotovina.

Izdavanje čeka banke klijentima naplaćuju od deset dinara po komadu, koliko papirić staje kod Komercijalne, Inteze, AIK i Vojvođanske banke. Halk banka to naplaćuje 50 dinara mesečno ukoliko se izda ijedan ček. Ostale banke naplaćuju od 25 do 30 dinara po komadu. Međutim, to nije jedini trošak. Banke su počele da izdate a nerealizovane čekove dodatno naplaćuju klijentima. Taj trošak se mesečno kreće između 30 i 50 pa i do sto dinara.

O tome koliko su banke u pravu kada to rade Dejan Gavrilović iz Udruženja „Efektiva” kaže:

“Klijenti nam se još nisu na to žalili, ali ćemo svakako pogledati o čemu je reč. Ukoliko se pokaže da to nije opravdano, pokušaćemo da ih zaštitimo. Ali i oni sami imaju rešenje: to nije praksa u svim bankama pa neka onda potraže onu koja ne uračunava troškove „ležarine””, kaže on.

Kakve pak druge mogućnosti pružaju kartice? Sem preskupih rivolving kreditiranja banke daju i druge šanse.

Većina banka ima sa klijentima kompanijama i preduzetnicima zaključen ugovor o besplatnom kreditiranju. Zato pre odlaska u kupovinu treba otići na sajt banke i proveriti gde se ta pogodnost nudi. Ima tu svega i svačega: od prodavnica patika i butika do stovarišta ogreva i građevinskog materijala, optika, lekarskih ordinacija.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: