"Ne možemo izdržati veće plate i penzije"

U ovom trenutku ne bi trebalo povećavati plate i penzije, kaže član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmarkov.

Srbija

Izvor: B92

Četvrtak, 06.08.2015.

16:29

Default images
Screenshot/B92

Altiparmarkov je, gostujući u Kažiprstu na B92, rekao da Fiskalni savet sada neće reći ništa o procenama povećanja plata i penzija, jer čeka zvaničan stav Vlade Srbije, ali ističe da nema sporenja oko toga da je deficit smanjen više nego što se očekivalo.

On ipak naglašava da je niži deficit rezultat delimično trajnih, ali i delimično privremenih mera, što znači da će deficit u narednim godinama imati tendenciju rasta i da bi država trebalo da se suzdrži dodatnih rashoda.

"Sa čisto ekonomskog i fiskalnog aspekta, u ovom trenutku ne bi trebalo povećavati plate i penzije... Privreda, pre svega privatni sektor, nije dovoljno jak za tako nešto i nije se dovoljno oporavila da može podneti to povećanje“, kaže Altiparmakov.

On podseća na ogromna povećanja iz 2007. i 2008. godine, kao i na dodatna zapošljavanja u prethodnim godinama i kaže da je taj nasleđeni teret preveliki za ovakvo stanje privrede.

Komentarišući najave da će MMF promeniti predviđanje privrednog rasta Srbije, član Fiskalnog saveta kaže da treba sačekati i tu odluku čuti zvanično.

"Nije to drastično velika razlika u proceni pada i rasta BDP, reč je o pola procenta. Glavna razlika jeste u budućim godinama, da li ćemo imati održiv rast, to bi trebalo da bude 3,5 % BDP“, kaže on.

Altiparmarkov navodi kao dobar primer baltičke zemlje koje su ranije ušle u fiskalnu konsolidacuju, ali i Rumuniju koja je imala bolne mere, a sada beleži pluseve.

"Njihovi građani u tom trenutku nisu imali izbor da li mogu to da izdrže – morali su, ali sada imaju visoke stope rasta i nizak deficit. U ekonomiji nema besplatnog ručka – platićete ili na mostu ili na ćupriji“, ističe ekonomista.

Altiparmarkov ističe da je neophodno smanjenje broja zaposlenih i da imamo neefikasan državni aparat.

"Imamo viškova, ali negde postoje i manjkovi, kao što je na primer, Poreska uprava. Reforma poreske uprave je jedna od ključnih reformi, pored toga borba protiv sive ekonomije, ne samo da bi se punio budžet, već i da bi firme mogle da se takmiče u fer uslovima. Jer, kada vidite da su pravila igre ista za sve, premni ste i na odricanja“, kaže Altiparmarkov.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

36 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Puca prijateljstvo: Kina okreće leđa Rusiji?

Kineski izvoz u Rusiju opao je u martu, prvi put od sredine 2022. godine, zbog sve većih pretnji Vašingtona da će uvesti sankcije Pekingu ako kineski izvozni proizvodi pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

8:11

18.4.2024.

1 d

Podeli: