Daleko je od nas američki gas

Srboljub Antić, bivši predstavnik Srbije u MMF-u, kaže da bi izgradnja skladišta američkog gasa na Krku koštala šest do osam milijardi dolara

Srbija

Izvor: Politika

Subota, 14.02.2015.

09:29

Default images
Foto: Beta/AP

Američkim "dobrim namerama” da pomognu zemljama Balkana, da posle propasti gasovoda "Južni tok” reše pitanje energetske bezbednosti nudeći im u zamenu svoj tečni prirodni za ruski gas, kao da nema kraja.

Poslednju u nizu ponuda koje su stigle s one strane Atlantika uputio je Džozef Bajden, potpredsednik SAD, koji je prema pisanju pojedinih medija predložio srpskom premijeru Aleksandru Vučiću u Minhenu da Srbija ubuduće preuzima prirodni tečni gas iz skladišta u Hrvatskoj, na ostrvu Krku.

Bajden je ponudio dve mogućnosti snabdevanja gasom Srbije: preko Krka i preko Mađarske. Terminal bi, kaže Bajden, morao biti gotov do 2019. godine, do kada se planira izgradnja Transjadranskog i Jadransko-jonskog gasovoda koji će prema Hrvatskoj godišnje provući oko pet milijardi kubika gasa. Toliki se kapacitet očekuje i u eksploataciji gasa iz Jadrana.

Ovim povodom juče se oglasio i hrvatski ministar privrede Ivan Vrdoljak, rekavši da "Hrvatska želi da na Krku bude izgrađen terminal za tečni prirodni gas, ali smatra da u finansiranju te izgradnje ne treba da učestvuje sa više od 25 odsto”.

"Ne vidim interes Hrvatske da u projektu TPG-a učestvuje sa više od 25 odsto, jer ćemo imati i novu proizvodnju plina i Jadransko-jonski plinovod. Hrvatska će tražiti nepovratan evropski novac za onaj deo terminala za koji se na konkursu koji je u toku ne pronađe zakupac", objasnio je on, a prenosi "Večernji list”.

Bajden jedino nije rekao ko bi Srbiji platio gradnju gasovoda do ovog terminala na Krku, ako već nudi svoj u zamenu za ruski gas. Prenebregao je i činjenicu da je gradnju "Južnog toka” kroz Srbiju trebalo da gradi "Gasprom”, a da mu Srbija novac vraća kroz naplatu tranzitne takse, jer naša zemlja nema tih para.

Osim toga, zar Srbija, da ima novca, ne bi sama rešavala pitanje snabdevanja gasom gradnjom drugih gasovoda i zar bi čekala da joj to američki potpredsednik kaže? Da je imala para još bi pre 20 i više godina započela gradnju gasovoda Niš–Dimitrovgrad i tako dobila još jedan pravac snabdevanja gasom, osim onog jednog jedinog preko Ukrajine i Mađarske.

Srboljub Antić, bivši predstavnik Srbije u MMF-u, kome je specijalnost energetika, kaže za "Politiku” da "ne veruje da drugi čovek Amerike može Srbiji da obezbedi gas”.

"Dobijanje gasa iz uljnih škriljaca je izuzetno skup posao i samo gradnja jednog terminala košta između šest i osam milijardi dolara. Jedan takav terminal bi trebalo napraviti na Krku, a drugi negde u Americi, jer ga ni oni nemaju, a potom napraviti i gasovod od tih terminala. Odakle toliki novac i koliko bi taj gas koštao Srbiju? To su prazne priče", kaže on.

Upitan, ima li šanse da se Srbija priključi na ovaj hrvatski terminal i eventualno učestvuje u njegovoj gradnji, Vojislav Vuletić, predsednik Udruženja za gas Srbije, kaže da ovakve poruke potpredsednika Bajdena nemaju nikakve veze s energetikom, nego isključivo s politikom, a sve u cilju da se Srbija privoli da Rusiji uvede sankcije.

"Odakle našoj zemlji pare za učešće u gradnji terminala na Krku ili za gasovod do ovih terminala? Naša zemlja ni po jednom osnovu ne može da participira u takvim projektu, osim ako joj neko ne ponudi pare za gradnju. Nije to ruski gas za koji je dovoljno samo položiti cevi i pustiti gas pod pritiskom. Osim toga, SAD nemaju te zalihe gasa da bi im se uopšte isplatilo da snabdevaju zemlje Balkana. Pa koliko su godina pričali o gradnji "Nabuka” i rezervama iz Kaspijskog mora pa je sve na kraju propalo, jer sve to nije bilo dovoljno za isplativost projekta. I šta sad? Sada ga odjednom ima toliko da dođe od terminala u Jadranskom moru”, kaže on.

Kada se radi o gasu iz uljnih škriljaca, treba znati da kada se preradom i dobije neki gas on mora da se očisti od prljavštine i najpre izdvoji metan, pa tek takav gas da se prevede u tečno stanje i transportuje s one strane okeana do nas – objašnjava Vuletić i dodaje da to mnogo košta.

"Ako je gas iz uljnih škriljaca tako isplativ, zašto Srbija prvo ne iskoristi svoje domaće rezerve uljnih škriljaca kojih ima u Aleksincu. Dokazane rezerve su oko pet miliona tona?", pita Vuletić.

Na pitanje koliko su tačne tvrdnje da ovaj gas ne bi bio skuplji od ruskog, Vuletić to kategorički odbija i kaže da to nije istina.

"Gas koji Srbija dobija iz Rusije posle Rumunije najjeftiniji je u Evropi. Ali je i takav skup za većinu građana Srbiji. Razlog je što je cena kilovat-časa struje u Srbiji najniža u Evropi i tako će biti sve dok se ne uspostave pravi pariteti cena energenata. A ne da se događa da jeftinija bude struja u peći od uglja koji je iskopan i iz kog se ta struja proizvodi", zaključuje on.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 9

Pogledaj komentare

9 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Puca prijateljstvo: Kina okreće leđa Rusiji?

Kineski izvoz u Rusiju opao je u martu, prvi put od sredine 2022. godine, zbog sve većih pretnji Vašingtona da će uvesti sankcije Pekingu ako kineski izvozni proizvodi pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

8:11

18.4.2024.

1 d

Podeli: