"Ne može se mnogo za dužnike u CHF"

NBS i komercijalne banke u našoj zemlji ne mogu mnogo toga da učine kako bi zaštitili građane koji imaju kredite u "švajcarcima", smatra Ivan Nikolić.

Srbija

Izvor: Tanjug, Veèernje novosti

Utorak, 20.01.2015.

09:44

Default images
Foto: Freeimages

Ipak, kako navodi ovaj ekonomista, za banke bi najveća šteta bila da moraju masovno da obustavljaju kredite.

"Teško je predvideti koliko će ovo stanje da traje, a šteta je već naneta. Ostaje samo da se nadamo da će, ili Švajcarci revidirati odluku ili da će samo tržište dovesti do približavanja franka do nivoa od pre nekoliko dana. Naravno, postoji mogućnost da iza svega stoje nekakvi geostrateški interesi, čije ćemo efekte tek da vidimo", kaže ovaj ekonomista. U svakom slučaju, kako kaže Nikolić, Narodna banka Srbije i komercijalne banke u našoj zemlji ne mogu mnogo toga da učine kako bi zaštitili građane koji imaju stambene kredite u "švajcarcima".

"Ako bi se, recimo, na nekom nivou fiksirao odnos franka prema evru, to bi bilo neustavno, a nekako bi morao i da se nadomesti trošak. Sa druge strane, komercijalne banke imaju mogućnost da produže rok isplate kredita ili da znatno umanje kamatu, ali ni to ne bi potpuno nadomestilo štetu koju trpe svi koji imaju stambene kredite u francima", smatra on.

Takođe, kako dodaje, pominje se u javnosti i varijanta da bi banke mogle da naplate kreditne rate po starom kursu ali je to nerealno, jer bi neko morao da nadoknadi razliku.

Smatra da bi ipak, za banke najveća šteta bila da moraju masovno da obustavljaju kredite i da aktiviraju hipoteke na nekretnine.

"Činjenica je da mnogi, u onom periodu priliva jeftinog kapitala, nisu previše razmišljali o rizicima pa su se zaletali na kredite u francima. Tako su preuzeli dupli rizik - i prema evru i prema trećoj valuti", kaže on.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić rekao je da bi za građane bilo najbolje rešenje kada bi zajedno država i banke uspeli da reše njihov problem, i to najverovatnije fiksiranjem franka na nekom nižem nivou, i podsetio na perdloge u domaćoj javnosti da to bude 102 dinara za jedan franak.

"Sad se onda postavi pitanje: a iz kojih izvora i ko treba da snosi tu razliku od 20 dinara za onoliko kolko je franak skočio u proteklih nekoliko dana", zapitao se Savić i podsetio građane koji su ušli u taj rizik, da većina njih verovatno nije ni bila svesna toga da je u velikom riziku.

"Dakle, građani koji su uzimali kredite sa švajcarskim francima, sasvim korektno su i na vreme bili upozoreni od Narodne banke Srbije i od tadašnjeg guvernera Radovana Jelašića, koji je vrlo ubedljivo i argumentovano govorio, kakvom se valutnom riziku izlažu ti gradjani. Ljudi su prenebregli tu činjenicu, verovatno zavedeni time, što je kamatna stopa na kredite u švajcarskim francima bila nekoliko puta niža nego što je bila kamatna stopa na kredite u evrima", podsetio je Savić.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

15 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: