Poplave nisu razlog što nam je loše

Ekonomista Milojko Arsić ocenio je da dodatno smanjenje penzija i plata u javnom sektoru neće biti potrebno ukoliko Vlada Srbije sprovede planirane reforme.

Srbija

Izvor: Beta

Ponedeljak, 22.12.2014.

13:59

Default images

"Od sprovođenja planova reformi privrede i restruktiranja javnih preduzeća direktno zavise uštede na subvencijama i ukoliko se te reforme ostvare uštedeće se dovoljno da neće biti potrebno dodatno smanjivanje plata i penzija", rekao je on novinarima pre prezentacijenovog broja "Kvartalnog monitora".

Predstavljanajući taj ekonomski bilten, Arsić je naveo da je privreda Srbije "ušla u relativno snažnu recesiju", ističući da resecija nije posledica razornih poplava, kako to pokušava da se prikaže.

"Recesija je počela pre poplava i posledica je unutrašnjih fundametnalnih slabosti, kao što su loš privredni sistem i rastući makroekonomski rizici", rekao je Arsić, koji je glavni urednik "Kvartalnog monitora".

Kako je istakao, privredna aktivnost opada u skoro svim delatnostima, uključujući i one koje nemaju ni direktne ni indirektne veze sa poplavama, poput automobilske industrije ili petrohemije.

Narodna banka Srbije ne bi trebalo da to pasivno posmatra, već bi, prema njegovim rečima, trebalo da utiče na recesuju kroz slabljenje kursa dinara, koje bi podstaklo privredu da više izvozi.

"Depresijacija dinara ne sme da bude nagla, već postepena kako bi se, u uslovima visoke evroizacije, dužnici prilagodili na slabljenje dinara", rekao je Arsić, ocenjujući da bu pad dinara trebalo da bude nekoliko procenata godisnje.

Arsić je ocenio da Srbiju u narednoj godini očekuje pad bruto domaćeg proizvoda za oko jedan odsto. Taj pad može da bude i nešto veći, ali i nešto manji, što je malo verovatno", rekao je glavni urednik "Kvartalnog monitora".

Arsić je ocenio da je planirano smanjenje fiskalnog deficita sa oko 7,5 odsto u ovoj godini na oko četiri odsto u 2017. "na donjoj granici održivosti".

Prema njegovim rečima, javni dug će 2017. dostići oko 85 odsto BDP, njegov rast neće biti zaustavljen, već samo usporen, pa će fiskalna konsolidacija morati da se nastavi i posle te godine.

"Sporija i produžena fiskalna konsolidacija bi mogla da bude adekvatna sttuaciji (u Srbiji), jer je privreda u recesiji i bez mera fiskalne konsolidacije", rekao je glavni urednik "Kvartalnog monitora" Milojko Arsić.

Ekonomski bilten "Kvartalni monitor" izdaje Fondacija za razvoj ekonomske nauke.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Puca prijateljstvo: Kina okreće leđa Rusiji?

Kineski izvoz u Rusiju opao je u martu, prvi put od sredine 2022. godine, zbog sve većih pretnji Vašingtona da će uvesti sankcije Pekingu ako kineski izvozni proizvodi pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

8:11

18.4.2024.

1 d

Podeli: