Svakom desetom i privatna penzija

Svaki deseti zaposleni u Srbiji uplaćuje privatnu penziju, odnosno kako se to zvanično kaže, član je nekog od dobrovoljnih penzijskih fondova.

Srbija

Izvor: Novosti

Ponedeljak, 01.09.2014.

09:45

Default images

Njih u našoj zemlji ima ukupno šest i upravljaju imovinom od 20,9 milijardi dinara.

Podaci Narodne banke Srbije pokazuju, pak, da društva za upravljanje ovim fondovima imaju sklopljen 249.931 ugovor sa građanima. Ukupan broj korisnika, međutim, iznosi 185.521, jer pojedini za starost štede u dva fonda. Uglavnom je reč o zaposlenim ljudima, mada među budućim korisnicima ima i male dece, stare svega nekoliko godina, kojoj su roditelji "na vreme" počeli da uplaćuju privatnu penziju. Ipak, mladi korisnici su malobrojni u fondovima i čine svega 0,15 odsto ukupnog članstva. Najbrojniji su starosnog uzrasta od 40 do 49 godina - čak trećina svih članova pripada ovoj grupi.

Posmatrano ukupno - broj korisnika ipak raste: za prva tri meseca ove, u odnosu na kraj 2013. godine, fondovi beleže 2.285 članova više. Pošto se ne može govoriti u nekom rastu plata kao podsticaju većem odvajanju za stare dane, mnogi su skloni da ovaj rast tumače kao posledicu najavljenih "kresanja" penzija iz državne kase, odnosno Fonda PIO i rigoroznijih uslova za odlazak u penziju.

U Srbiji tek 2,5 odsto građana su članovi dobrovoljnih penzijskih fondova, što je i najniži procenat u Evropi, jasno je da ima prostora za dalji razvoj. Jedan od vidova podsticaja razvoja dobrovoljnih penzijskih fondova svakako jeste postojanje poreskih olakšica. Ali, za nastavak razvoja u ovoj oblasti potrebno je da nosioci ekonomske i socijalne politike građanima daju jasne signale o neophodnosti pravovremene štednje za starost. Osim toga, bitan faktor predstavljaju informisanost i edukacija stanovništva.

Od ukupne imovine privatnih penzijskih fondova, najveći deo uložen je u državne hartije od vrednosti, koje izdaje Republika Srbija. Reč je o 16,17 milijardi evra, što čini čak 77 odsto ukupne ušteđene sume. Kada se pogleda valutna struktura imovine, jer novac svojih članova društva za upravljanje fondovima mogu da, između ostalog, ulažu u dinarske, ali i u evro-hartije, očigledan je primat domaće valute.

Počev od 2008. godine, kada se u evrima "držalo" 38 odsto ukupne imovine, ovaj udeo se smanjivao u korist dinarskih hartija i druge imovine. Tako da je stanje trenutno: 84,5 odsto imovine u dinarima (mahom dinarskim državnim hartijama), 13 odsto u evrima i 2,5 odsto u američkim dolarima.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 7

Pogledaj komentare

7 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: