Ljude na lizing zakon nije zaštitio

Država prilikom donošenja novog zakona o radu nije imala ni volje, ni snage, a možda ni sposobnosti, da zaštiti prava radnika koji rade na lizing.

Srbija

Izvor: Politika

Četvrtak, 24.07.2014.

14:33

Default images

To je manje-više potvrdio i sam ministar za rad Aleksandar Vulin svojom izjavom s kraja prošle sedmice, dan posle usvajanja propisa u parlamentu, da novi zakon o radu ne reguliše status oko 60.000 ljudi koje agencije iznajmljuju na lizing drugim firmama. On je najavio da će to biti rešeno novim dopunama tog zakona.

Vulin je kazao da nije zadovoljan što lizing radne snage nije obuhvaćen novim zakonom o radu.

"Novi zakon nije dotakao sve što je potrebno, a primer je rad agencija za zapošljavanje”, rekao je Vulin nakon potpisivanja ugovora o finansijskoj pomoći za 35 nerazvijenih opština. Iznajmljivanje radnika, odnosno rad na lizing, postalo je česta praksa zapošljavanja u Srbiji, a recept je sledeći. Radnika zapravo zapošljava agencija, a ne firma u kojoj istinski radi. U toj agenciji najčešće ima ugovor o radu na određeno od šest meseci ili godinu dana. Agencija isplaćuje platu, poreze, doprinose, overava zdravstvenu knjižicu, i iznajmljuje ga nekoj firmi onoliko dugo koliko je potreban. Uz proviziju, naravno. Kad im radnik više ne treba, firma to saopšti agenciji. Kako su ugovori na određeno vreme, ukoliko ne postoji interesovanje neke druge firme, radnik ostaje bez posla.

Posebna je anomalija što radnici na lizing za isti opis poslova primaju znatno manju platu od svojih kolega koji su formalno zaposleni u preduzeću kojem ih je agencije iznajmila. Svojevremeno, jedan od predloga za izmenu radnih propisa bilo je i to da se više ne dozvoli ta dvojnost u visini primanja. Međutim, to bi automatski smanjilo atraktivnost radnika na lizing za poslodavca.

Tamara Borovčanin, analitičar USAID projekta za bolje uslove poslovanja, pre izvesnog vremena je na istu temu izjavila da je najvažnije obezbediti da radnici primaju približno istu platu kao i njihove kolege koje su zaposlene kod poslodavca. I najvažnije, da imaju isti stepen bezbednosti i zaštite zdravlja na radnom mestu.

"Kako bi se zloupotrebe svele na minimum, potrebno je regulisati status agencija, sporazum o ustupanju radnika, odnos između agencije i korisnika, ugovor zaposlenog i agencije, obaveze agencije prema ustupljenom radniku i obaveze korisnika", navela je Borovčanin, dodajući da će sve dok se to ne uredi zakonom, radnici preko agencija za privremeno zapošljavanje i dalje često biti uskraćeni za ta prava.

Koliko tačno ljudi u Srbiji radi na lizing, ne zna se. Procene sindikata i udruženja poslodavaca su da ih je oko 60.000. Ovaj način zapošljavanja nije protivzakonit, jer ga niko ničim nije zabranio. Štaviše, skupština je u februaru 2013. godine usvojila Zakon o potvrđivanju konvencije Međunarodne organizacije rada o privatnim agencijama za zapošljavanje. Međutim, ova oblast nije uređena. Agencijama za lizing radnika trebalo je da se pozabavi Zakon o radu, ali je nacrt povučen uoči izbora.

Rad na lizing nije naš izum. Na Zapadu postoji dvadesetak godina. Tamo je, istina, stopa nezaposlenih mala, pa lizing radnika ne bode oči kao kod nas. U situaciji kada je 25 odsto građana Srbije bez posla, postoji opasnost da lizing umesto presedana postane pravilo za zapošljavanje, piše Politika.

Računica poslodavaca je jasna. Jeftinije je platiti proviziju agenciji nego imati obaveze poput plaćenog bolovanja, odmora, otpremnine u slučaju otkaza...

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

13 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: