Bez našeg lanca, nema ni naše robe

Sa druge strane, zemlje poput Hrvatske i Slovenije imaju supermarkete u Srbiji. Samim tim, postavlja se pitanje da li je time Srbija već postala tržište na kojem strani trgovinski lanci prodaju robu iz svojih zemalja? Ili možda oni koji ovde posluju izvoze robu naših proizvođača i u druge države u kojima imaju markete.

U Delezu u čijem su sastavu Maksi i Tempo, navode da je broj ovdašnjih proizvođača koji za njih pravi robne marke (poput „365” ili „premije”) koje potom izvoze, povećan je sa 68 na 80, piše Politika. "U toku 2013. godine povećali smo broj proizvoda koji se izvozi sa 566 na 690. Države u koje izvozimo su Bosna i Hercegovina, Bugarska, Rumunija i Crna Gora. Rumunija je od nas počela da kupuje i smrznuto voće i povrće i bezalkoholna pića", navode u ovom lancu.

Dok Delez iz Belgije u Srbiju uvozi oko 650 artikala, proizvodi iz naše zemlje kanalima ovog lanca ne idu u Belgiju.

Iz kompanije Metro keš end keri, koji u Srbiji posluje kao veletrgovina, poručili su da su povećali broj proizvođača iz Srbije koji su uključeni u proizvodnju njihovih robnih marki. Tvrde i da su planirali da u toku 2014. godine povećaju količinu i broj domaćih artikala koje će potom prodavati u trgovinama širom Evrope.

"Proizvođači iz Srbije su kroz naš sistem plasirali proizvode u osam evropskih zemalja od kojih su šest članice Evropske unije. Trenutno se artikli proizvedeni u Srbiji izvoze u Austriju, Hrvatsku, Mađarsku, Rumuniju, Češku, Slovačku, Ukrajinu i Moldaviju. Najveće interesovanje u mreži naših distributivnih centara postoji za srpske artikle iz oblasti prehrane, kućne hemije i tekstila koji se proizvode pod našim privatnim robnim markama", objasnili su u Metrou.

Na spisku zemalja uvoznica naše robe, takođe, nema Nemačke, matične zemlje ovog lanca. U Metrou kažu da proizvode pod njihovom robnom markom, koji se potom izvoze, pravi 155 firmi iz Srbije, među kojima je najviše onih koji se bave proizvodnjom hrane.

U najvećim trgovinskim lancima kod nas je oko 75 odsto naše robe, dok ostatak otpada na uvozne artikle. Srpski proizvođači su najzastupljeniji u prehrani, dok je većina uvoznih proizvoda iz kategorije tekstila, tehnike i južnog voća. Treba reći i to da, za razliku od zemalja regiona, u našoj zemlji godinama nije bilo vidljivije kampanje koja bi podržala kupovinu domaćih proizvoda.