Nema zapošljavanja u javnom sektoru

Vlada Srbije uvešće zabranu zapošljavanja novih radnika u javnom sektoru, koja će važiti do kraja 2015. godine.

Srbija

Izvor: Beta

Petak, 29.11.2013.

11:19

Default images

Ovo se navodi u danas objavljenom Predlogu izmena Zakona o budžetskom sistemu.

Prema predloženim izmenama tog zakona, objavljenim na sajtu Skupštine Srbije, www.parlament.gov.rs, ograničava se i ukupan broj privremeno angažovanih radnika na 10 odsto ukupnog broja zaposlenih u organu ili instituciji koja se neposredno ili posredno finansira iz budžeta.

Navodi se i da se izuzetno novi radnici mogu zaposliti uz saglasnost tela Vlade Srbije na predlog ministarstva ili drugog nadležnog organa.

Prema procenama Ministarstva finansija, mera ograničavanja zapošljavanja u javnom sektoru u 2014. godini, usled prirodnog odliva zaposlenih, donela bi uštede od oko 0,15 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) (oko 45 miliona evra), a u 2015. godini dodatnih 0,25 odsto BDP-a.

Kazne za nepoštovanje zabrane zapošljavanja su od 500.000 do dva miliona dinara za institucije i od 30.000 do dva miliona dinara za odgovorne osobe, a predviđena je i privremena obustava isplata novca za plate i prenosa sredstava za finansiranje lokalnih samouprava.

Zabrana se ne odnosi na sudije, javne tužioce i zamenike javnih tužilaca, na izabrana, postavljena i imenovana lica u državnim organima i organima jedinica teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, kao ni na direktore javnih preduzeća i agencija.

Predloženim izmenama zakona o budžetskom sistemu produžava se i rok za uvođenje centralizovanog obračuna zarada u javnom sektoru do 1.
januara 2015. godine.

Predviđeno je i ograničenje rasta penzija i plata u javnom sektoru, tako što će u 2015. i 2016. biti povećanja od po 0,5 odsto u aprilu i oktobru. Trenutno zakonsko rešenje predviđa usklađivanje plata i penzija sa inflacijom.

Predloženo je i da se uređenje kretanja plata i penzija primenjuje i nakon 2016. godine.

Tako da će se u aprilu plate i penzije usklađivati sa zbirom stope inflacije u prethodnih šest meseci i dela stope realnog rasta bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini iznad četiri odsto, a u oktobru sa stopom inflacije, sve dok učešće penzija u BDP ne dostigne 10 odsto, a učešće plata osam odsto.

U obrazloženju zakona se navodi da je ograničenje rasta plata u javnom sektoru i penzija neophodna mera, s obzirom na to da te dve kategorije rashoda zajedno čine oko 55 osto svih rashoda budžeta.

Veća niža stopa PDV

Vlada je predložila i da od 1. januara 2014. godine niža stope poreza na dodatu vrednost (PDV) bude povećana sa osam na 10 odsto, a kod prometa i uvoza kompjutera i računarskih komponenti na 20 odsto.

Niža, takozvana posebna stopa, primenjuje se na osnovne životne namirnice, lekove i medicinska sredstva, hotelske i ugostiteljske usluge, novine, kompjutere.

Kako se navodi u Predlogu izmena Zakona o PDV, koji je dostavljen Skupštini Srbije, očekuje se da će to povećanja PDV budžetu
Srbije godišnje doneti oko 20 milijardi dinara.

Povećanje niže stope PDV je predloženo radi smanjenja budžetskog deficita i omogućavanja funkcionisanja Republike Srbije, a jedan od razloga je i nastavak procesa usaglašavanja sa standardima Evropske unije u oblasti oporezivanja potrošnje PDV.

Kako se precizira, predlog da se promet i uvoz personalnih računara i komponenti od kojih se sastoje personalni računari oporezuje po opštoj poreskoj stopi od 20 odsto predstavlja rešenje koje znači dalje usaglašavanje sa standardima Evropske unije u toj oblasti.

Prema predlagaču izmena Zakona o PDV, Ministarstvi finansija, očekuje se da će povećanje niže stope PDV-a stvoriti dodatne troškove građanima i privredi, jer postoji mogućnost da dovede do poskupljenja proizvoda i usluga koji se oporezuju po toj posebnoj stopi.

Smanjenje plata većih od 60.000 dinara

Predlog zakona o umanjenju neto prihoda u javnom sektoru predviđa smanjenje plate većih od 60.000 dinara od 1. janura 2014. godine.

Prema tom zakonskom predlogu, koji je upućen Skupštini Srbije na usvajanje po hitnom postupku, iznos zarada u javnom sektoru koji premašuje 60.000 dinara biće umanjen za 20 odsto, a iznos preko 100.000 dinara za 25 odsto.

Iznos za koji će biti umanjene zarade zaposlenima uplaćivaće se u budžet Srbije, kako je predloženo, istog dana kada se isplaćuju zarade.

Predloženo je i da Poreska uprava po isteku kalendarskog tromesečja kontroliše da li je u prethodnom periodu poštovano pravilo o umanjenju neto zarada.

Predlogom zakona za nepoštovanje odredbi o smanjenju zarada predviđene su kazne od 500.000 do dva miliona dinara za instituciju i od 50.000 do 150.000 dinara za odgovornu osobu i osobu koja ne uplati razliku u iznosu zarade u budžet.

Kako se navodi u obrazloženju zakona, smanjenje zarada u javnom sektoru trebalo bi da pomogne smanjenju budžetskog deficita.

Ocenjuje se da je uzrok visokog i rastućeg fiskalnog deficita u Srbiji sistematsko povećanje prava koja se ostvaruju iz javnog sektora i smanjenje određenih poreza, naročito od 2006. godine do 2008. godine.

Rashodi za zaposlene u javnom sektoru u Srbiji veći su od tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je oko 900 miliona evra godišnje, nego u uporedivim državama centralne i istočne Evrope.

To je posledica nekontrolisanog zapošljavanja i viših zarada u javnom nego u privatnom sektoru, navodi se u obrazloženju predloženih propisa o umanjenju zarada u javnom sektoru.

Kako se precizira, u Srbiji ima za pet do 10 odsto više zaposlenih u javnom sektoru na 1.000 stanovnika nego u drugim državama regiona, a zarade u javnom sektoru su čak 35 odsto veće od zarada u privatnom sektoru.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

90 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: