Svima je loše samo je bankama dobro

Privreda grca u dugovima, građani krpe kraj s krajem, država cedi suvu drenovinu kroz nove mere Vlade. Međutim, poslovanje banaka je drugačija priča.

Srbija

Izvor: Dnevnik

Četvrtak, 17.10.2013.

21:27

Default images

Nedavno objavljeni podaci Narodne banke Srbije govore da su, zaključno s drugim kvartalom tekuće godine, te finansijske kuće zaradile neto 15,9 milijardi dinara.To je gotovo 60 posto više nego lane.

U NBS-u ističu da je ključni razlog takvog rezultata oduzimanje dozvole za rad Razvojnoj banci Vojvodine. Ona je u prvih šest meseci 2012. poslovala s gubitkom od 6,9 milijardi dinara. Samim tim, njenim gašenjem rezultat je popravljen.

Šansi za popravljanje rezultata ima još jer od 31 banke koja posluje na našem tržištu, 18 je kraj juna dočekalo u plusu po zaradi a 13 u minusu. Iako neke beleže ovako dobre rezultate, banke se istovremeno žale na porast NPL-a, odnosno nenaplativih potraživanja. U privredi se kreću oko četvrtine, dok kod građana iznose devet odsto. Dobitak ipak uveliko nadmašuje gubitak. O svemu tome međunarodni konsultant Milan Kovačević kaže:

"Sve to govori o tome da, uprkos priličnom broju banaka prisutnih na našem tržištu, nema prave konkurencije. Kamate su visoke. S druge strane, banke su navikle da daju kredite lošim klijentima, a kada zaškripi kod vraćanja, traže pomoć države, odnosno da ceh takve politike – ili, bolje rečeno, nesmotrenosti – snosimo svi mi, poreski obveznici. Takvu praksu treba prekinuti. Posebno kada se zna da to doprinosi opštem rastu nelikvidnosti u privredi jer ne ostaje samo banka bez rate kada se zajam ne vraća već i dobavljači preduzeća", objašnjava on.

Stručnjak s Beogradske bankarske akademije Mališa Đukić smatra da kada strana banka pozajmljuje novac banci-kćerci koja posluje kod nas, visina stope se određujetako što saberu euribor, svoju premiju i maržu. Tada se dobija cena kredita. Istina, banke koje imaju centralu van zemlje mogu nekada računati na stopu nižu od ovako izračunate, ali ne uvek. O tome treba li maksimirati kamatnu stopu administrativnim merama ili ne, Đukić kaže:

"Tako se šalje loš signal jer administrativno ograničenje izaziva podozrenje". Ukoliko banke ustanove da im se ne isplati da pozajmljuju novac ako se uklope u ograničenja, onda će povući plasmane.To svakako ne bi bilo dobro.Što se tiče zarada banka, ne treba zaboraviti da za njih u Srbiji nisu kamate zlatna koka već provizije", kaže on.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

61 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Puca prijateljstvo: Kina okreće leđa Rusiji?

Kineski izvoz u Rusiju opao je u martu, prvi put od sredine 2022. godine, zbog sve većih pretnji Vašingtona da će uvesti sankcije Pekingu ako kineski izvozni proizvodi pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

8:11

18.4.2024.

1 d

Podeli: