Kupujemo GMO pasulj iz Kirgistana

Građani Srbije ove godine kuvaju genetski modifikovan pasulj iz Kirgistana, pišu Novosti.

Srbija

Izvor: Novosti

Petak, 27.09.2013.

14:25

Default images

Novosti prenose tvrdnje srpskih ratara, koji dižu ruke od proizvodnje ovog povrća, jer kažu da ne mogu da se bore sa uvoznim lobijem.

Proizvođači upozoravaju potrošače da se kirgistanski pasulj često prodaje u pakovanjima na kojima je kao zemlja porekla ispisana Evropa. Ipak, kažu da se genetski modifikovan pasulj može prepoznati po identičnom izgledu svakog zrna.

Ove godine pasulj je odlično rodio, ali će ga biti za trećinu manje nego prošle godine, jer sve više pasuljara odustaje od proizvodnje. Kilogram srpskog ovogodišnjeg pasulja na pijaci može da se kupi za 380 dinara, dok tetovac iz Kirgistana, gradištanac iz Brazila, šareni iz Argentine i zeleni iz Ukrajine može da se nađe i za 200 dinara. Tolika razlika nije čudna, kada je prema zvaničnim podacima poznato da će proizvodnja pasulja ove godine biti za 32,7 odsto manja nego lane.

"Naš pasulj, koji odmah može u lonac, naveliko otkupljuju za 300 dinara. Cena je ista kao lane, iako su poskupeli repromaterijal i đubrivo. Ove godine 90 odsto pasulja na našem tržištu biće genetski modifikovano i uvezeno iz Kirgistana. Ipak, građani mogu lako da ga prepoznaju - po tome što su sva zrna identična", kaže Mladen Žuža, predsednik Asocijacije proizvođača pasulja iz Topolovca.

Uvoznici su svesni toga da bi kirgistanski pasulj teško prošao, pa na deklaraciji najčešće piše da je iz - Bugarske. Takav pasulj je uobičajen artikal svih vodećih trgovina u Srbiji. Čak se nudi na kvantaškim pijacama. Kako se hrana kojoj se menjaju geni ne deklariše na pakovanju, potrošač i ne zna šta kupuje i jede.

Koliko je situacija dramatična za srpski pasulj, najbolje govori podatak da je u Topovcu pre pet godina na 250 hektara zasejano "čarobno zrno", a ove godine samo na - 22 hektara. Zanimljivo je da ni u Makedoniji više nema pasulja, pa je tetovac retkost u Beogradu. Četvrtinu cene pasulja u radnjama čini trgovačka marža.

"Prinos pasulja je neuporedivo solidniji nego lane, kada je bila suša, ali su zasejane manje količine, jer pasuljari nemaju više interes da ga proizvode. Odustaju, jer nemaju subvencije države za povrtarstvo. Subvencije su iste kao za suncokret ili kukuruz, a mi moramo sve ručno da radimo. Količina posla i utrošenog vremena ne može da se uporedi sa radom kod kukuruza", kaže Mladen Žuža.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

43 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: