Duži rad ne povećava penziju

Svaki treći radnik završava radni vek čim ispuni jedan uslov jer mu se, po propisima, duži rad ne isplati, pišu Novosti.

Srbija

Izvor: Novosti

Sreda, 17.04.2013.

09:44

Default images

Zato danas od 918.620 starosnih penzionera, samo 338.503 ima pun staž, a oni koji su u penziju otišli uz oba uslova spadaju u prave izuzetke.

Za ovakvu praksu ponajviše je kriv važeći Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji za razliku od evropskih, ne nagrađuje već praktično „kažnjava“ duži rad.

Zakon o PIO kaže da penzijski staž može iznositi najviše 45 godina, s tim da zaposleni posle 40 godina radnog staža plaćaju doprinose u punom iznosu, ali im se kod ostvarivanja prava na penziju računa samo pola. To znači da se pet odrađenih godina računa kao dve i po godine, potvrđuje Đorđe Tankosić iz Fonda PIO.

Zakonom o PIO oštećeni su i oni koji hoće da rade duže od maksimalnog staža, jer, uprkos tome što su u obavezi da plaćaju pune iznose doprinosa i nakon 45 godina radnog staža, oni im se uopšte ne uračunavaju u penziju!

U Fondu PIO ne spore da se tako danas penzije računaju po nepovoljnijoj formuli nego u prošlosti:

"Do 10. aprila 2003. godine u obračunu penzija se u obzir uzimalo deset najpovoljnijih uzastopnih godina. Onda se prešlo na bodovni sistem, gde se uzima celokupna zarada od 1970. godine do dana sticanja prava."

I Dragi Vidojević, državni sekretar u Ministarstvu rada procenjuje da su penzije bile u proseku veće za oko 20 odsto od ovih koje se računaju po novoj formuli. Ipak, zasad se ne razmišlja o izmenama ovih propisa.

A upravo je to zahtev Fiskalnog saveta Srbije koji sve vreme promoviše način obračuna koji bi stimulisao kasniji odlazak u penziju kako bi se sprečio bankrot penzijskog sistema.

"Sistem koji nagrađuje duži ostanak na poslu se primenjuje u svim zapadnim zemljama Evrope, a odnedavno i u istočnim, pa je Srbija, sa svojim pravilima, izuzetak", tvrdi Nikola Altiparmakov iz Fiskalnog saveta.

" Zato kod nas čak 70 odsto muškaraca u starosnu penziju ode pre 65. godine, kao i 50 odsto žena pre 60. godine. Dakle, većina se penzioniše čim stekne prvi uslov."

On smatra da takav sistem nije pošten jer je neopravdano darežljiv prema onima koji se penzionišu ranije:

"Primera radi, ako štednjom u privatnom fondu zaradite 4.000 evra, imate mogućnost da podižete 400 evra 10 godina ili 200 evra u narednih 20 godina. U državnom fondu, međutim, podizali biste 400 evra 20 godina, što je potpuno neracionalno, preskupo i neodrživo."

Danas statistika pokazuje da poljoprivrednici u proseku starosnu penziju „krckaju“ 14 godina, privatni preduzetnici oko 11, a činovnici 17 godina. Iz Fiskalnog saveta zato preporučuju da se iznos penzija ne vezuje samo za uplaćene doprinose, nego i za očekivano životno korišćenje penzije, kao i da se uvedu penali za svaku prevremenu godinu penzionisanja.

Milan Nenadić, predsednik Saveza penzionera Vojvodine, potvrđuje da danas malo ko u penziju odlazi pošto ispuni oba uslova, ali za to krivi i situaciju na tržištu rada:

"Ranije ste počinjali da radite već sa dvadesetak godina, a danas retko ko dobije stalni posao pre tridesetog rođendana. To znači da ćete, sa punim stažom, u penziju otići tek sa 70 godina. Zato retko ko ostaje na poslu duže nego što mora. Nije isto ako ste počeli da radite sa 20 godina i penzionisali se sa 60 ili ste se zaposlili u tridesetoj, a u penziju otišli sa 70", kaže Altiparmakov.

"U prvoj varijanti se penzija koristi bar 10 godina duže, i to se ne može nagrađivati kao što se čini sadašnjim propisima. Ove se odredbe moraju promeniti."

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

10 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Puca prijateljstvo: Kina okreće leđa Rusiji?

Kineski izvoz u Rusiju opao je u martu, prvi put od sredine 2022. godine, zbog sve većih pretnji Vašingtona da će uvesti sankcije Pekingu ako kineski izvozni proizvodi pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

8:11

18.4.2024.

1 d

Podeli: