Zašto ne dolaze investitori

Kapaciteti domaće privrede za investiranje su ograničeni jer su preduzeća prezadužena i ne mogu da se takmiče sa konkurencijom iz inostranstva.

Srbija

Izvor: Tanjug

Nedelja, 24.03.2013.

10:50

Default images

Ali nekim rešenjima država bi mogla da stvori povoljniju klimu za domaće investicije.

Pre svega, država bi morala da pruži podršku onim sektorima domaće privrede koje je prepoznala kao prioritetne, ali i da generalno poboljša poslovni ambijent uklanjanjem i pojednostavljenjem nepotrebnih procedura, ocenili su Tanjugovi sagovornici.

Potpredsednik Privredne komore Srbije (PKS) Mihailo Vesović rekao je da je kapital domaćih investitora na neki način zarobljen, i da su kompanije opterećene kreditima, što im ograničava pristup svežem kapitalu.

Kapacitet domaćih preduzeća za investiranje je veoma skroman, a najveći potencijal za ulaganje mogla bi da bude poljoprivredno-prehrambena industrija i energetika, odnosno, energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije.

Država, smatra Vesović, treba da ukloni sve bespotrebne administrativne probleme na svim nivoima kako bi podstakla domaće i strane investitore, jer je Srbija medju zemljama sa najgorim uslovima kada su u pitanju gradjevinske dozvole, svojinsko-pravni odnosi, restitucija.

Država može i da omogući jeftiniji pristup kapitalu, da se komercijalne banke lakše odlučuju da preuzmu rizik i investiraju u privredu, u one grane koje su strateški značajne i na taj način podstakne investitore da ulažu, naveo je on.

Prema rečima Vesovića, privrednici u Srbiji nisu u ravnopravnom položaju sa austrijskim, italijanskim ili nemačkim kompanijama koje žele da investiraju u Srbiju jer iza ovih drugih stoje kreditne linije finansijskih institucija ili komercijalnih banaka sa mnogo povoljnijim uslovima.

Generalni direktor Ekonomskog instituta Dragan Šagovnović slaže se da je potencijal za domaće investicije prilično skroman jer je korporativni sektor je, usled nerealnih očekivanja, dostigao limit zaduživanja 2008. godine i danas traži načine da se razduži, a domaća štednja nedovoljna za pokretanje ozbiljnijeg investicionog ciklusa.

Domaće investicije su nedovoljne da bi na srednji rok preokrenule postojeće negativne tendencije, ograničene domaće izvore za samostalne investicije trebalo bi usmeravati, najpre u sektore ekonomskog suvereniteta - poljoprivredno-prehrambeni kompleks i proizvodnju električne energije, rekao je on.

Šagovnović smatra da su jedini ozbiljan izvor investicija, na kratak i srednji rok, strana ulaganja, najbolje kroz strateška partnerstva sa državom i domaćim preduzećima, koja bi omogućila pokretanje velikih kompleksa i povećanje zaposlenosti.

Osnovno ograničenje u povećanju domaćih investicija, kaže on, jesu skroman bruto domaći proizvod i veliko učešće javne potrošnje, ili jasnije - opredeljenje za finansiranje socijale umesto razvoja, čime se na kratak rok, postiže socijalni mir, ali sve više smanjuje konkurentnost domaće privrede.

"U narednom periodu Srbija bi morala da se usmeri na podizanje konkurentnosti privrede, što bi omogućilo i bolje korišćenje njenih izvoznih potencijala", poručio je Šagovnović.

Direktor i osnivač kompanije Fudlend, Vaso Lekić, ocenio je da Srbija ima mnoge komparativne prednosti, posebno u oblasti poljoprivrede i preradjivačke industrije, koje bi morala da iskoristi uz podršku države.

"Svet se u proizvodnji hrane okreće, ne više hiperprodukciji, već ka kvalitetnijim proizvodima i mi, kao mala zemlja, trebalo bi da sagledamo te komparativne prednosti, i da država tome da dobru podršku", istakao je Lekić.

On je naglasio da bi država, pre svega, trebalo da privredi omogući zaduživanje pod povoljnijim kamatnim stopama kod banaka "jer mi, ako hoćemo da dodatno rastemo, suočavamo se sa ogromnim teškoćama u obezbedjivanju kapitala".

"Treba da postoji jedan dobar razvojni fond koji će stimulisati ili olakšavati ili, ono što je nama najteže, dati kolateral bankama za povlačenje novih kredita", rekao je Lekić.

Od izuzetne je važnosti, kaže on, i da se napokon utvrdi dugoročna agrarna politika Srbije, a ne da se sa dolaskom svake vlade promovišu kratkoročni interesi.

"Potrebno je da se utvrdi jedna stabilna dugoročna politika koja će odrediti šta da se radi u narednih 15 godina, da se svako ko bude na vlasti strogo pridržava te politike, i onda sa velikom sigurnošću možemo da tvrdimo da ćemo za 10-12 godina imati drugačiju državu sa drugačijom spoljnotrgovinskim bilansom", rekao je Lekić.

Predsednik izvršnog odbora "Oportjuniti" banke u Novom Sadu Vladimir Vukotić izjavio je da je za podsticanje investiranja u Srbiji potrebna kombinacija nekoliko bitnih faktora, ali je na prvom mestu u tome privlačenje, prvenstveno, stranih investicija, jer smatra da su domaći izvori ograničeni.

"To se postiže stvaranjem povoljnog ambijenta, a potom radom na promociji Srbije kao atraktivne destinacije za ulaganje", rekao je Vukotić.

On smatra da bi snižavanjem obavezne rezerve bankama, kao i ubrzavanjem izvršnog postupka i ostalim merama, banke bile ohrabrene da investiraju u domaću privredu. Možda bi bilo korisno, dodao je, doneti i specijalne mere oslobadjanja od rezerve, ako se kreditiraju "start-ap" ili slične investicije.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

33 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: