On je istakao da su sredstva za agrar u rebalansu budžeta za ovu godinu povećana za 60 odsto.
“Srbija mora mnogo više da iskoristi šansu koju ima u poljoprivredi i prehrambenoj industriji”, istakao je Dinkić u Skupštini Srbije.
On je rekao da je izvoz po hektaru u Srbiji tri puta niži u poređenju sa Hrvatskom, a čak 20 puta manji od izvoza po hektaru evropskih zemalja.
“Ministarstvo poljoprivreda planira da u budžet ubaci ne samo subvencije, nego i takozvanu investicionu komponentu”, ukazao je Dinkić.
Ministar je objasnio da će svim poljoprivrednicima koji žele, bilo samostalno bilo udruživanjem, da grade nove hladnjače, sušare i druge skladišne kapacitete, biti omogućeno da dobiju bespovratna sredstva u iznosu od 30 do 40 odsto od njihove investicije.
"To je mera koja je uspešno realizovana u periodu od 2004. do 2006. godine, a onda je iz nekog razloga napuštena, bez obzira što sve evropske zemlje imaju tu meru”, rekao je Dinkić.
Prema rečima ministra finansija, subvencije po hektaru za ratare će ostati, ali je naglasio da to nije dovoljno.
“Ako hoćemo podizanje produktivnosti i konkurentnosti naših proizvoda, mora da se stimuliše investitiranje kroz bespovratna sredstva i mora dosta da se učini na investicijama za navodnjavanje i odvodnjavanje, imajući u vidu i klimatske promene”, kazao je Dinkić.
Prioriteti ulaganja u infrastrukturu i energetiku
Jedan od prioriteta nove Vlade Srbije biće ubrzanje investicija u energetiku i infrastrukturu i ti projekti biće realizovani iz kredita, kroz javno-privatno partnerstvo i iz sredstava Ministarstva za regionalni razvoj, izjavio je Dinkić.
Vlada Srbije danas će doneti odluku da se oformi strategija za dobijanje kredita iz Kine, radi izgradnje autoputa od Beograda do Ljiga i od Pojata do Preljina, rekao je Dinkić i podsetio da Azerbejdžan već kreditira deonicu autoputa od Ljiga do Čačka.
"Naša ideja je da do kraja ove godine, na bazi međudržavnog sporazuma između Srbije i Kine, zaključimo i ugovor, i da od sledeće godine počne izgradnja oba ova putna pravca,“ rekao je Dinkić, prilikom predstavljanja predloga Rebalansa budžeta za 2012. godinu u Skupštini Srbije.
On je naveo da je procenjeno da je za realizaciju ta dva projekta potrebno oko 850 miliona evra i istakao da je namera da se saobraćajni infrastrukturni projekti u Srbiji realizuju iz bilateralnih kredita.
Završetkom tih deonica autoputa, napravili bismo strateški saobraćajni trougao u centralnoj Srbiji i spojili Koriodor 10 sa Koridorom 11, što bi omogućilo ravnomeran razvoj gradova i opština u Srbiji, naglasio je Dinkić i dodao da bi izgradnju ostalih regionalnih puteva u Vojvodini i na istoku i zapadu zemlje, finansirali iz sredstava Ministarstva regionalnog razvoja.
Kada je reč o ulaganjima u energetici, Dinkić je najavio da je plan da se za te projekte dalje ne uzimaju krediti, već da privučemo investitore koji hoće da grada termo i hidroelektrane, kroz javno-privatno partnerstvo.
"Nije cilj da sarađujemo samo sa jednom zemljom , da samo jedna zemlja dobije monopol nad svim rekama u Srbiji, na kojima mogu da se grade hidroelektrane,“ kazao je Dinkić, istakavši da je plan da „svaka zemlja koja je zainteresovana da njihove kompanije grade hidrocentrale može da se oproba na jednoj od naših reka, pa da vidimo ko je najbolji.
Planiramo da Kinezima ponudimo da grade Djerdap 3, Nemcima „Termoelektranu Nikola Tesla B3“ i hidrocentrale na Velikoj Moravi, a Italijanima preostale hidroelektrane, naveo je ministar.
Ti investitori bi trebalo da izgrade hidroelektrane i termoelektrane, a da zauzvrat dobiju „jedan deo od cene električne energije koja se naplaćuje iz tih kapaciteta, kako bi napaltili svoju investiciju``, precizirao je Dinkić.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prvih šest od ukupno 12 borbenih aviona Rafal F3-R u Hrvatsku bi trebalo da sleti u četvrtak, 25. aprila, a avione će iz Francuske do baze Pleso dovesti hrvatski piloti koji su se oko godinu dana obučavali u Francuskoj.
"Zidovi od krokodilske kože, stolica košta kao dobar automobil, kuhinjski aparati koji vrede kao stan u centru Beograda", glasi oglas za stan od 125 kvadrata u kuli West 65 na Novom Beogradu.
Države G7 planiraju da od zamrznute ruske imovine prikupljaju sredstva za Ukrajinu, ali se pitaju da li konfiskovanjem te imovine, prihodima od te imovine ili korišćenjem nje kao zaloga za kredit.
Evropska unija je zvanično usvojila novu direktivu o pravu na popravku uređaja koja treba da podstakne ljude da popravljaju kupljene proizvode umesto da kupuju nove.
Komentari 4
Pogledaj komentare