Šta hrani cene hrane?

Poskupljenja hrane jednim delom imaju realno utemeljenje, ali na njih osim opravdanih tržišnih kretanja utiču špekulacije i nedovoljna konkurencija u Srbiji.

Srbija

Izvor: Politika

Sreda, 12.09.2012.

23:45

Default images

Trgovci i proizvođači već više od godinu dana pričaju da se nalaze u makazama između pada prometa, odnosno slabe kupovne moći potrošača sa jedne strane i neophodnosti da se zbog poskupljenja sirovina cene podignu, piše Politika.

Tvrde da zbog lošeg standarda prostora za poskupljenja gotovo da nema, ali uprkos tome poskupljenja su proteklih nedelja postala svakodnevna. Postavlja se stoga pitanje – šta hrani cene hrane u Srbiji?

Prema rečima Draga Cvijanovića, direktora Instituta za ekonomiku poljoprivrede, za tako nešto ima više razloga.

"Najpre, suša je uzela danak i u svetu i kod nas. Prinosi kukuruza i sojine sačme drastično su manji. Odmah se javlja problem sa cenama stočne hrane, što se na kraju prelije i na maloprodajne cene mesa u trgovinama. Isto je i sa drugim namirnicama. Poskupljenje inputa uvek gura cenovnike naviše", objašnjava Cvijanović, dodajući da, ipak, na tržištu postoje i, kako kaže, „snalažljivi ljudi, koji koriste situaciju”.

"Činjenica je da ima špekulacija i da i zbog toga cene rastu, jer uvek postoje oni kojima poskupljenje sirovina dobro dođe kao opravdanje za podizanje maloprodajnih cena" , kaže Cvijanović.

Treći razlog su kretanja na svetkom tržištu. Prema Cvijanoviću, cene hrana u Srbiji ne mogu mimo svetskih. Na to što se dešava na svetskim berzama mi ne možemo da utičemo, ali ta dešavanja utiču na nas, ocenjuje on.

Sa njim je saglasan i Goran Papović, predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije (NOPS). On kaže da ovo što se dešava sa cenovnicima prehrambenih proizvoda nije ništa novo.

"U pojedinim radnjama trenutno nema ulja. To smo viđali i ranije pred poskupljenja. Čim stignu nove, više, cene zejtin će ponovo biti na policama. To nam govori da osim realnih kretanja na poskupljenja utiče naše kartelizovano tržište, odnosno nedostatak konkurencije", ocenjuje Papović. Postavlja se pitanje – ima li rešenja. Treba znati da država ne može da zabrani poskupljenja i ograniči cene i da na taj način utiče na slobodno tržište, ali ekonomisti su saglasni da postoji mehanizam kojim bi država mogla da zaštiti standard potrošača i spreči špekulacije na tržištu.

"Mora da se napravi analiza onoga šta je neophodno za prehrambenu sigurnost naše zemlje, pa da se u skladu sa tim jačaju naše Robne rezerve, odnosno da se tako spreče drastična poskupljenja. Time bi se u isto vreme većim količinama proizvoda po povoljnijim cenama osujetili oni koji podižu cene bez tržišnog opravdanja" , kaže Cvijanović. Slično misli i Papović.

Prema njegovim rečima, sadašnji koncept funkcionisanja Robnih rezervi nije dovoljno dobar.

"Mi smo predložili ministru trgovine Rasimu Ljajiću da se naše Robne rezerve definišu kroz tri kategorije. Prva se odnosi na elementarne nepogode, odnosno na to da se obezbede dovoljne količine odeće, obuće i sličnih potrepština. Druga bi trebalo da bude za smirivanje tržišta i tu bi trebalo da se nađu ogromne količine osnovnih životnih namirnica i sirovina neophodnih za njihovu proizvodnju, poput žitarica. A treća kategorija bi podrazumevala one proizvode kojima se trguje sa inostranstvom. Nama je, naravno, najznačajnija ova druga i ona bi trebalo da predstavlja branu nekontrolisanom podizanju cena", zaključuje Papović.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

20 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Svet

Sledi zabrana: Nova pravila za iznajmljivanje stana

Američka digitalna platforma za iznajmljivanje smeštaja Airbnb saopštila je da će do kraja sledećeg meseca zabraniti upotrebu unutrašnjih sigurnosnih kamera u zajedničkim prostorima smeštajnih objekata širom sveta.

8:21

12.3.2024.

6 d

Podeli: