Kad kilogram sira košta 12 biliona

Lep primer odlučne borbe protiv korupcije bilo bi „otkriće“ policije da je direktor nekog muzeja primio na poklon više od milijardu dinara.

Srbija

Izvor: Politika

Utorak, 01.05.2012.

00:02

Default images

Dragan Drašković, direktor kraljevačkog muzeja zaista je od diplomca Akademije lepih umetnosti Aleksandre Kasapinov, volonterke u pomenutoj ustanovi, primio 1.114.000.000 dinara.

On priznaje da je to učinio, ali uz napomenu da se radi o 24 bezvredne novčanice iz 1993. godine, iz perioda koji smo zapamtili kao doba neviđene inflacije.

Ne bi vrednost ovog novca sada bila ni muzejska, jer je ipak reč o skorijem vremenu, da na njima nije vođen svojevrsni dnevnik tadašnje monetarne katastrofe SR Jugoslavije.

Zapise o uporednoj vrednosti tog novca, o cenama u prodavnicama, u trafikama, na pijaci, o iznosu plata i penzija, beležio je na novčanicama poznati kraljevački lekar dr Milenko Vasiljević Kokan, primarijus hirurgije. Činio je to od avgusta do decembra 1993. godine. Tako će to, kako kaže direktor Drašković, tek biti vredna dokumenta za istorijsku obradu jednog vremena.

Međutim, gotovo neverovatno danas deluju svedočenja o tome da je kilogram sira koštao 12 biliona dinara, a jedna nemačka marka vredela šest biliona dinara.

Početak dnevničkih zapisa na novcu odnosi se na 27. avgust 1993. godine. Doktor Vasiljević tog dana je na novčanici od 50.000 dinara zapisao - "Jedan kilogram luka košta 250 miliona dinara, što znači da mi treba pet hiljada ovih novčanica. Kajmak na pijaci košta milijardu, a kutija najjeftinijih cigareta sto miliona dinara“.

Autor dnevnika je bio pušač i često je cigarete navodio kao reper vrednosti tadašnjeg novca, pa je 1. septembra iste godine na novčanici od pola miliona, na kojoj je lik dečaka a na poleđini pejzaž Kopaonika, napisao - "za paklicu cigareta potrebno je 1.400, za jednu cigaretu 70, za žvaku 15, a za kilo krompira 300 ovakvih novčanica“.

On je zabeležio i informaciju da je "u promet puštena novčanica od milijardu dinara, za koju se može kupiti 4 kg luka“.
Vreme prolazi, ali se inflacija ne smiruje pa Vasiljević na novčanici od deset miliona dinara, na kojoj je lik Ive Andrića, 25. septembra 1993. godine, piše: „Jedno jaje košta 300 miliona dinara, a rođaka Lala mi je jutros kupila sir, običan, beli i platila ga 2,5 milijardi po kilogramu. Inflacija je u avgustu bila 2.000 odsto, a dnevna oko trideset odsto“.

Na papirnom novcu od deset miliona pribeležioje : „Prosečna plata radnika je 18, a moja penzija 22 nemačke marke za koju mogu da kupim šest litara benzina. Jedna marka koštala je juče 3,3 milijarde dinara a danas, 6. oktobra 1993, već 4,5 milijarde“.

Na jednoj novčanici on još zapisuje i cenovnik sa kraljevačke pijace pa saznajemo da je 23. oktobra 1993. jedno jaje koštalo 1,5 milijardu, kilogram paprike pet, kilogram kupusa, takođe, 1,5 a kilogram kafe čak 65 milijardi dinara.

Ubrzo je novac dostigao vrednost bilijarde pa Vasiljević na novčanici od sto miliona piše: „Jedna marka košta šest biliona dinara, a Lola je 21. 11. 1993. godine kupila sir za 12 biliona dinara, znači trebalo mi je 120.000 ovakvih novčanica“.

Krajem novembra i početkom decembra on dnevnik vodi na novčanicama od po pedeset miliona na kojoj je lik Njegoša i od milijarde, ali ubrzo piše i to da ovakvih „novčanica ima i na ulici, da poštari penzije više i ne nose, a da za kupovinu praseta za slavu treba kamionet para“.

Posle je došlo drugo vreme, godina „deda Avrama“ i nova monetarna politika, a autor ovog neobičnog dnevnika je, nažalost, preminuo 2000. godine, u 72. godini života. Inače, kako kažu Kraljevčani koji su ga bolje poznavali, imao bi svoj stav, a možda i zapise i o političkoj i ekonomskoj situaciji u godinama novog veka i nove vlasti.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

66 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: