Da nije agrara, ne bi imali izvoz

Da nije poljoprivrede, srpski izvoz ne bi bio ništa drugo nego statistička greška.

Srbija

Izvor: Dnevnik

Sreda, 14.12.2011.

11:46

Default images

Mada bi i agrar mogao i morao da donese više para sa svetske pijace, i onakakv kakav je tri puta je bolji od ostatka naše gotovo devastirane industrije i ostatka privrede.

Naime, po podacima portala „Makroekonomija” Srbija je u 2010. godini imala tri puta veći udeo u svetskom izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (0,195 odsto), u odnosu na njen ukupan udeo u izvozu na tržište sveta (0,068 odsto). Pomenimo, udeo Srbije u nepoljoprivrednom izvozu izneo je tek 0,057 odsto. "Srbija ovako povoljan pokazatelj duguje prevashodno izvozu nekoliko proizvoda: žitarica, šećera, malina, sokova, piva… To znači da postoji veliki potencijal za dalji rast vrednosti: kroz prelazak u više faze prerade osnovnih proizvoda, i kroz povećanje nivoa proizvodnje mnoštva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda", ukazuje urednik Makroekonomije ekonomista Miroslav Zdravković.

Neophodno je, kaže on da se jasno koncipira agrarna politika, a to podrazumeva da pomoć bude usmerena ka poljoprivrednicima a ne kompanijama, da se zna raspodela subvencija, koliko ide za osnovnu proizvodnju, koliko za nadgradnju – to jest, za preradu u višu fazu.

"Ali, nažalost, to ne ide lako u našem sistemu haosa. Mi smo haotična zemlja. Na primer, Hrvatska se u pregovorima odrekla u pristupanju da će dalje tražiti povećanje subvencija na nivo proseka EU, što i nas čeka. Stoga, bolje je da se što pre poveća ararni budžet nego da se nađemo u situaciji da nam za godinu-dve, kada krenu pregovori, kažu: ovo je nivo subvencija za poljoprivredu i ne možete ga više povećati", naglašava Zdravković.

On ističe da je potrebna javna debata kada je reč o formiranju agrarnog budžeta, da se vidi na šta se troše pare iz seljačke kase i da li se mogu utrošiti efikasnije i bolje.

"Najveća dodatna vrednost koja se stvara u Srbiji je upravo iz poljoprivrednog izvoza. Neka je on i četiri puta manji od industrijskog, to je gotovo sto odsto domaća, lokalna vrednost, dok je kod industrije to udeo od 20 do 25 odsto. Zapravo, kada se pogleda šta je u izvozu od deset milijardi novostvoreno u Srbiji, dođe se do toga da poljoprivreda stvara isto, ako ne i više, novostvorene vrednosti direktno u zemlji jer, kada je reč o industriji, treba odbiti uvoznu komponentu", objašnjava Zdravković.

Pomenimo, ukupan izvoz srpske poljoprivrede iznosi oko 2,2 milijarde dolara.

Po rečima savetnika predsednika Privredne komore Srbije za poljoprivredu Vojislava Stankovića, vrednost izvoza voća i povrća iz Srbije mogla bi do 2020. biti veća od milijardu dolara, a trenutno na godišnjem nivou iznosi 600 miliona dolara.
"U Srbiji godišnje rodi oko 1,2 milion tona raznih vrsta i sorti kontinentalnog voća, vrednog oko 500 miliona dolara, s učešćem u ukupnoj vrednosti poljoprivredne proizvodnje od oko deset odsto", kazao je Stanković.

On je naveo da se na godišnjem nivou dobije oko 2,2 miliona tona raznovrsnih povrtarskih proizvoda, vrednih oko 620 miliona dolara i s učešćem od oko 12 odsto u ukupnoj vrednosti poljoprivredne proizvodnje.

"Godišnja vrednost izvoza voća i povrća je oko 600 miliona dolara, a uvoza oko 250 miliona dolara, što svrstava ove dve pomenute grupe proizvoda među neto izvoznike", ukazao je stručnjak PKS-a, dodajući da su glavna tržišta u spoljnotrgovinskoj razmeni voća i povrća zemlje Evropske unije i Zone slobodne trgovine u Centralnoj Evropi (CEFTA).

Stanković je zaključio da je moguće da Srbija do 2020. ostvari vrednost izvoza voća i povrća od 1,2 milijarde dolara. Za to je potrebno povećati obim i izmeniti strukture proizvodnje, uz donošenje i primenu odgovarajućih mera poljoprivredne politike, posebno u domenu finansiranja proizvodnje namenjene izvozu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 6

Pogledaj komentare

6 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: