Konkurencija će "oboriti" marže

Dolazak novih velikih trgovinskih lanaca u Srbiju značajan je zbog povećanja konkurencije, koja bi trebalo da snizi trgovinske marže.

Srbija

Izvor: Beta, Tanjug

Sreda, 23.11.2011.

12:11

Default images

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i trgovine Vladimir Matović kaže da je prošle godine u domaću trgovinu investirano 37,28 miliona evra i da je otvoreno 1.755 radnih mesta.

Govoreći o pozitivnim efektima stranih ulaganja, on je pored investicija i transfera savremenih tehnologija naveo i jačanje konkurencije, unapređenje poslovne svesti, kvalitet i raznovrsnost ponude.

Veliki trgovinski lanci omogućavaju i domaćim proizvođačima da povećaju ponudu i izvoz, proizvodeći za privatne robne marke tih lanaca, izjavio je Matović.

On je istakao da je u Srbiji oko 60 odsto maloprodajnih objekata koji nisu u sastavu velikih trgovinskih lanaca već posluju pod oznakom malih i srednjih preduzeća i podsetio i na strategiju razvoja trgovine Srbije koja se bazira na tri stuba a to su - razvoj malih i srednjih preduzeća, širenje srpske trgovine u regionu i jačanje konkurencije.

Matović kaže da će u narednom periodu u Srbiji doći do novih grindfild investicija u oblasti trgovine i da se mogu očekivati i preuzimanja unutar postojećih "igrača na tržištu", kao i širenje maloprodajne mreže kroz strateška partnerstva.

Najznačajnija trgovinska preduzeća u Srbiji su Deleze, Merkator, Idea, Dis, Univereksport i Gomeks iz Zrenjanina.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Region

Konačno, stiže prvih šest

Prvih šest od ukupno 12 borbenih aviona Rafal F3-R u Hrvatsku bi trebalo da sleti u četvrtak, 25. aprila, a avione će iz Francuske do baze Pleso dovesti hrvatski piloti koji su se oko godinu dana obučavali u Francuskoj.

10:23

23.4.2024.

20 h

Svet

"Zbogom dolaru"

Rusija i Kina su sprovele skoro potpunu "dedolarizaciju" ekonomskih odnosa, a udeo ruske rublje i kineskog juana u trgovinskim obračunima između Moskve i Pekinga je veći od 90 odsto.

19:53

22.4.2024.

1 d

Podeli: